Marksizam je pogriješio jer je negirao da čovjek ovisi o Bogu, napisao je papa Franjo u predgovoru nove knjige njegova prethodnika Benedikta XVI. pod naslovom “Osloboditi slobodu – vjera i politika u trećem tisućljeću”, prenijele su novinske agencije.

Nova knjiga Benedikta XVI. kompilacija je različitih radova koje je papa emeritus napisao na temu odnosa politike i vjere. Predgovor koji je napisao papa Franjo je jučer objavila talijanska La Stampa, a danas prenijeli brojni mediji.

Kako piše poljska novinska agencija PAP, papa Franjo je podsjetio kako je njegov prethodnik Benedikt XVI. koncipirao i osmislio kritiku marksizma, zajedno sa svojim prethodnikom sv. Ivanom Pavlom II.

Ratzinger je, piše tako Franjo, “razradio i predložio kršćansku viziju ljudskih prava, onu koja je spremna preispitati na teoretskom i praktičnom polju totalitarne tendencije marksističke države i ateističke ideologije na kojoj se ona temeljila”.

Kako papa Franjo piše, Ratzinger ukazuje na to kako temeljni kontrast između marksizma i kršćanstva nije u brizi za siromašne, nego u dijametralno suprotnom shvaćanju spasenja i njegova izvorišta.

“Događa li se spasenje po sredstvima oslobođenja od svih ovisnosti ili je pak jedini put koji vodi u istinsku slobodu potpuna ovisnost o ljubavi, koja je ujedno i istinska sloboda?”, citira Ratzingera u svom predgovoru papa Franjo izražavajući glavni prijepor, potpuno nepremostiv, između marksističke ideologije i kršćanstva. A potom papa Franjo nastavlja svojim riječima:

“Danas se više nego ikada prije iznova ponavlja ona stara kušnja odbacivanja ovisnosti o ljubavi koja nije ljubav prema vlastitom egu i vlastitoj volji… Zbog toga dolazimo u opasnost kolonizacije savjesti od ideologije koja negira sigurnost da čovjek postoji kao muškarac i žena koji imaju zadaću stvaranja novoga života”, napisao je Bergoglio ukazujući na jasnu povezanost između marksizma i ekstremnih oblika rodne ideologije.

“To je ideologija koja smjera prema planiranoj i racionalnoj produkciji ljudskih bića i – možda čak i djelujući iz dobrih nakana – smatra logičnim i dopuštenim eliminiranje onoga što se više ne smatra stvorenim, darovanim, začetim nego napravljeno od nas samih”, napisao je Papa i naglasio:

“Ta navodna ljudska prava, koja su utemeljena na autodestrukciji čovjeka, imaju zajednički nazivnik, odnosno jednu veliku negaciju: oslanjanje na ovisnost o ljubavi, činjenici da je čovjek stvorenje Božje pozvan u ljubavi na sliku Božju… Kada se negira ovisnost između stvorenja i Stvoritelja, taj odnos ljubavi, u biti se odustaje od istinske veličine čovjeka, od biti njegove slobode i dostojanstva.”

I tako je – nastavlja papa Franjo – “obrana čovjeka i onoga što je ljudsko pred ideološkom redukcijom koju sprovode vlasti još jednom povezana s pitanjem stavljanja poslušnosti čovjeka prema Bogu iznad njegove poslušnosti prema državi… Danas je ta situacija u ovom autentičnom prijelomu epoha u kojemu živimo izražena u obrani obitelji”, piše Papa.

Franjo je naglasio kako je u tom smislu Benedikt XVI. išao stopama sv. Ivana Pavla II., “koji je s pravom nazvan Papa obitelji”. Dodao je kako je i on sam u Amoris laetitia napisao da “dobrobit obitelji ima odlučujuće značenje za budućnost svijeta i Crkve”.

“Tekstovi Benedikta XVI. danas predstavljaju izvor nadahnuća za političku aktivnost koja stavlja u središte svoga fokusa obiteljske programe, solidarnost i ravnopravnost i tako gleda proročanski u budućnost”, zaključio je papa Franjo.

Goran Andrijanić | Bitno.net