Razdvajanje razuma i vjere vodi do etičkoga osiromašenja

Jedinstvo razuma i vjere jamstvo je plodnosti, dok njihovo razdvajanje vodi do etičkoga osiromašenja, koje pak čini nesposobnim za vrjednovanje je li ono što je tehnički moguće, također moralno dobro i vodi li do dobra za čovječanstvo – istaknuo je pater Lombardi.

Federico

Povodom 50. obljetnice ustanovljenja Medicinskoga fakulteta Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca, papa je Benedikt XVI. u četvrtak, 3. svibnja, posjetio rimsku bolnicu ‘Gemelli’, te tom prigodom istaknuo važnost plodnoga dijaloga između znanosti i vjere. Na Papine se riječi osvrnuo pater Federico Lombardi, u svojemu uvodniku za informativni tjednik ‘Octava dies’ Vatikanskoga televizijskog centra.

„Bez ljubavi i znanost gubi svoju plemenitost. Samo ljubav jamči čovječnost istraživanja.“ Tako je papa Benedikt završio svoj govor na Medicinskom fakultetu Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca. Dubok je to i dirljiv odgovor na raširenu potrebu čvrstih i uzvišenih smjernica – istaknuo je pater Lombardi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Bogat sredstvima, ali ne jednako tako i ciljevima, čovjek našega doba, gotovo zaslijepljen tehničkom djelotvornošću zaboravlja bitni obzor pitanja o smislu.“ Papa ponovno govori o pouzdanju u inteligenciju, u razum; – primijetio je pater Lombardi – govori o kršćanstvu kao „religiji Logosa“, koja ne udaljuje vjeru na područje iracionalnoga, nego početke i smisao cijele stvarnosti prepoznaje u „stvoriteljskom razumu“. Jedinstvo razuma i vjere jamstvo je plodnosti, dok njihovo razdvajanje vodi do etičkoga osiromašenja, koje pak čini nesposobnim za vrjednovanje je li ono što je tehnički moguće, također moralno dobro i vodi li do dobra za čovječanstvo – istaknuo je pater Lombardi.

Međutim, – primijetio je potom – Papa je rekao i više, jer su znanost i medicinsko istraživanje tako izravno povezani s brigom o ljudskoj osobi, da u njima postaje posebno očito koliko je potrebno vodstvo ljubavi, koliko je životno važna veza između znanstvenoga zauzimanja i zanosnoga posvećivanja dobru čovjeka; čovjeka koji trpi i koji se suočava s najradikalnijim pitanjima o smislu života. Stoga, „posvećivanje uma i srca postaje znak Božjega milosrđa i njegove pobjede nad smrću“ – rekao je pater Lombardi navodeći riječi Svetoga Oca, te uvodnik završio pitanjima – Ima li zanosnijega i snažnijega nadahnuća za svako zalaganje uma u korist čovjeka? Za što bi se drugo, zapravo, um trebao zauzimati? (rv/bitno.net)


Objavljeno: 7. svibnja 2012.

Možda vam se svidi