Kako je u popratnom pismu objasnio nadbiskup Arthur Roche, tajnik Zbora za bogoštovlje, odluka je odraz aktualnog crkvenog konteksta, koji traži dublje razmatranje dostojanstva žene, nove evangelizacije i veličine otajstva božanskoga milosrđa. U njemu također ističe da je sv. Marija Magdalena primjer „istinske i autentične navjestiteljice evanđelja“.

Neovisno o problemu tradicionalnog poistovjećivanja sv. Marije Magdalene sa ženom koja je u kući farizeja Šimuna Isusu pomazala noge te sa sestrom Lazara i Marte, sigurno je da je Marija Magdalena bila dio skupine Isusovih učenika, da ga je slijedila sve do križa te je na uskrsno jutro bila prva „svjedokinja božanskoga milosrđa“.

Ona je bila prva svjedokinja Gospodinova uskrsnuća. Nadbiskup Roche je istaknuo kontrast između dvije žene u vrtu zemaljskoga raja i u vrtu uskrsnuća. Prva je raširila smrt tamo gdje je bio život; druga je navijestila život polazeći od groba, mjesta smrti.

Sveta Marija je također bila prva „evanđelistkinja“, glasnica koja naviješta radosnu vijest Gospodinova uskrsnuća, apostolorum apostola, kako ju naziva sv. Toma Akvinski. Stoga je pravo da liturgijsko slavlje te žene ima isti stupanj kao i proslava apostola u Općem rimskom kalendaru – napomenuo je tajnik Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu.