U svom godišnjem obraćanju diplomatima akreditiran pri Svetoj Stolici, papa Franjo kazao je kako je „bolno“ primijetiti da sve veći broj zemalja ne štiti ljudski život od začeća do prirodne smrti.

“Pandemija nas je prisilila da se suočimo s dvije neizbježne dimenzije ljudskog postojanja: bolešću i smrću. Pritom nas je podsjetila na vrijednost života, svakog pojedinačnog ljudskog života i njegovog dostojanstva u svakom trenutku zemaljskog hodočašća, od začeća u utrobi do prirodnog kraja “, rekao je Sveti Otac.

“Međutim, bolno je primijetiti da se pod izlikom garancije pretpostavljenih subjektivnih prava sve veći broj pravnih sustava u našem svijetu udaljava od svoje neotuđive dužnosti da štite ljudski život u svakoj od njegovih faza”, dodao je Papa.

„Ako najslabije među nama lišimo prava na život, kako možemo učinkovito garantirati poštivanje drugih prava?“, zapitao je Franjo.

Osim toga, Papa je istaknuo potrebu hitnog rješenja krize okoliša te razmotrio razloge trajnih političkih kriza u raznim krajevima svijeta. Izrazio je nadu da će 2021. postati godina mira, posebno u Siriji, Jemenu i Svetoj zemlji, Južnom Sudanu i brojnim drugim afričkim i azijskim zemljama.

Osvrnuvši se na krize koje je pandemija koronvirusa uzrokovala, Papa je naglasio da u njihovom rješavanju ne bi smjela prevladavati logika profita. Potrebna je, prema njegovim riječima, nova kopernikanska revolucija gospodarstva, koje će služiti ženama i muškarcima, a ne da oni njemu služe.

Zbog ekonomske nesigurnosti milijuni ljudi prisiljeni su raditi na crno, mnogi su izloženi prostituciji, kriminalu i trgovini ljudskim bićima, dok su neophodne humanitarne potrebe prepuštene volonterima. Pandemija je stvorila duboki jaz i među mladima, koji su prisiljeni na izoliranost, a nekim je čak onemogućen pristup obrazovnim platformama, upozorio je Franjo.

Papa je svoj govor diplomatima iz cijelog svijeta završio komentarom na utjecaj pandemije na vjerske slobode.

“Dok tražimo načine da zaštitimo ljudske živote od širenja virusa, ne možemo na duhovnu i moralnu dimenziju ljudske osobe gledati kao na manje važnu od tjelesnog zdravlja”, rekao je.

„Sloboda bogoštovlja, štoviše, nije posljedica slobode okupljanja. U svojem je temelju izvedena iz prava na slobodu vjeroispovijesti, koje je primarno i temeljno ljudsko pravo. Stoga civilne vlasti moraju poštovati, štititi i braniti to pravo, poput prava na tjelesno i fizičko zdravlje. ”

“Prema tome, zdrava briga za tijelo nikada ne može zanemariti brigu o duši”, zaključio je Papa.