Simpozij su organizirali Papinsko sveučilište Antonianum i odjel za teologiju Teološkog pravoslavnog fakulteta Sveučilišta Aristoteles u Solunu, na temu „Potreba reevangelizacije kršćanskih zajednica u Europi“. Prisutnost tolikih osoba u Europi koje su, premda krštene, nesvjesne dara vjere koji su primile te nisu u punini sudionici života kršćanske zajednice predstavlja izazov za sve Crkve na tom kontinentu – stoji u Papinoj poruci.

U europskom okruženju, gdje se sve manje vrjednuje sveza s kršćanskim korijenima, jasno je da je potrebno novo evangelizacijsko djelo. To misijsko zalaganje podržano je dubokim uvjerenjem da Krist može uvijek obnoviti naše živote i zajednice. Čak i ako prolazi kroz mračna razdoblja i slabosti Crkve, kršćanska poruka nikada ne zastarijeva – napisao je papa Franjo.

Izrazio je na koncu nadu da će međukršćanski simpozij „doprinijeti pronalaženju novih staza, kreativnih metoda i prilagođenog govora da do svih dospje navještaj Isusa Krista, u svoj njegovoj ljepoti“.

Ekumenski patrijarh Bartolomej također je povodom susreta katoličkih i pravoslavnih teologa u Solunu poslao poruku predsjedniku tamošnjeg Teološkog fakulteta. Izrazio je zadovoljstvo simpozijem, obećavši molitve i udjeljujući svoj blagoslov, naglasivši potrebu dijaloga među kršćanima i gajenja „ozračja međusobnog povjerenja i iskrenog prijateljstva“ u vremenu kad suradnja i jedinstvo postaju sve važniji.

Nedavni teroristički napadi u zapadnoeuropskim zemljama „pokazuju apsolutnu nužnost reevangelizacije Kontinenta, jer problem se ne sastoji toliko u razvoju terorizma među članovima određene religije, koliko u opširnoj dekristijanizaciji Europe koja u posljednjim desetljećima ide putem udaljavanja od kršćanskih vrijednosti i tradicija te usvaja nove teorije i običaje koji su potpuno oprečni Božjem zakonu“ – ustvrdio je patrijarh Bartolomej, dodajući:

„Pomanjkanje trajnih i zdravih vrjednota te neobuzdana ljudska sloboda koja se usmjerava na katastrofalne izbore za ljudski rod i za osobu koja je stvorena na Božju sliku, za obitelj i za društvo, doveli su mnoge ljude do očaja i traženja duhovne podrške kako bi mogli zaustaviti taj vrtoglavi pad u razaranje svijeta i ljudskih vrijednosti“.

Pošto u zapadnim sekulariziranim zemljama ne pronalaze tu duhovnu podršku, mnogi se okreću „nezdravim oblicima religioznosti“, koje ih pune idejama odbacivanja i mržnje, ali koje „ne mogu ispuniti životnu prazninu“ i stoga „obećavaju vječno uživanje materijalnih dobara, to jest produživanje u vječnost materijalističkog života koji zarobljava čovjeka“ – ustvrdio je carigradski Patrijarh.

„Povratak vjeri i kršćanskome životu“ je „jedini istinski put, koji može dati konkretne odgovore na metafizičke preokupacije suvremenoga čovjeka te ispuniti njegovu ontološku prazninu“. Ljubav prema dijalogu i pomirenju – smatra Patrijarh – ujedinjuje kršćane u svijesti da je Krist jedina i velika nada za svijet. „Budućnost pripada Kristu, njegovoj Crkvi i njegovoj teologiji“ – napisao je.

Na koncu je carigradski patrijarh Bartolomej izrazio nadu da će međukršćanski simpozij doprinijeti jasnijem osluškivanju evanđelja i Gospodinova glasa, jačanju zajedništva, vjere, nade i pomirenja u našem svijetu.

RV | Bitno.net