Na općoj audijenciji danas, 28. listopada, papa Lav XIV. je u sedmoj katehezi posvećenoj konstituciji ‘Gaudium et spes’, u okviru niza o dokumentima Drugog vatikanskog sabora, ponovio poticaj pastoralne konstitucije vjernicima da žive u najtješnjem zajedništvu s ljudima svojega vremena i da s njima razmjenjuju mišljenja. Kao što je božanska Riječ postala tijelo, tako je i vjera utjelovljena stvarnost, isprepletena s kulturom u koju je uronjena i treba doprijeti do ljudi u različitim kontekstima
Drugi vatikanski sabor nije mogao izostaviti govor o kulturi i njezinom odnosu s kršćanskom vjerom. O tome je riječ u drugom poglavlju drugoga dijela Konstitucije Gaudium et spes”, pojasnio je papa Lav XIV. na Trgu svetoga Petra, kako prenosi Vatican News.

Katolička Crkva uvijek se brinula da navještaj evanđelja prati osnivanje škola svih vrsta, usmjerenih na unapređivanje ljudske, kulturne i duhovne formacije muškaraca i žena s pet kontinenata. Srednjovjekovna sveučilišta nastala su, kao što znamo, u srcu Crkve, dajući odlučujući doprinos razvoju zapadne civilizacije. Istodobno, napredak kulture i znanja postavlja uvijek nova i dublja pitanja, potičući vjernike da znaju obrazložiti svoju vjeru. Napokon, kao izrazi duhovne dimenzije ljudskoga bića, različita očitovanja kulture pridonose otvaranju uma trajnim pitanjima o smislu svijeta i ljudskoga postojanja, pripremajući tako put za prihvaćanje evanđelja Isusa Krista.

Odnos između vjere i kulture pronalazi svoj glavni temelj u Utjelovljenju: ako je božanska Riječ postala tijelo i došla prebivati među nama, onda je i vjera stvarnost koja se utjelovljuje, isprepletena s kulturom u koju je uronjena, naglasio je Papa i nastavio: Vjera se može utjeloviti u svakoj kulturi, jer se ni s jednom od njih ne poistovjećuje na specifičan način. U njima prebiva oblikujući ih iznutra prema liku Isusa Krista, to jest ljubavlju, služenjem i sinovskim priznavanjem Božjega očinstva.

Tako Crkva u različitim kulturama prepoznaje ono što je u njima dobro, lijepo i istinito, kako bi utjelovila i prenosila poruku evanđelja. Istodobno, budući da je ‘poslana svim narodima bilo kojega vremena i bilo kojega mjesta, nije na isključiv i neraskidiv način vezana ni uz jednu rasu ili narod, ni uz jedan poseban način života, ni uz jedan drevni ili noviji običaj. Vjerna vlastitoj tradiciji, a istodobno svjesna univerzalnosti svojega poslanja, može stupiti u zajedništvo s različitim oblicima kulture; takvo zajedništvo obogaćuje kako samu Crkvu, tako i različite kulture’.

Crkva promiče kulturu i zato što je ona dobro sama po sebi. Ona je služenje ljudskom biću i ostvarenju njegova poziva na zemlji. Zbog toga Gaudium et spes potiče međunarodnu zajednicu da se svima omogući pristup temeljnim kulturnim dobrima, prevladavajući nepismenost i nedostatak obrazovanja. Nadalje, zagovara potrebu usmjeravanja poučavanja prema određenom jedinstvu znanja, unatoč tome što promijenjeni životni uvjeti to mogu učiniti težim, podsjetio je Sveti Otac.

Kršćani su prvi koji se moraju zalagati za ostvarenje takva mudrosnog jedinstva, prije svega u samima sebi. Premda su od Objave primili odgovore na velika egzistencijalna pitanja, nisu zbog toga oslobođeni obveze strpljive intelektualne i kulturne formacije. Naprotiv, njihovo ljudsko i znanstveno znanje mora napredovati usporedno sa sadržajima njihove vjere, koje će neprestano produbljivati s godinama i u skladu s razinom obrazovanja.

Braćo i sestre, konstitucija Gaudium et spes preporučuje nam da vjeru ne živimo u duhu suprotstavljanja ili neprijateljstva prema svijetu, kulturi i njezinim ljudskim izrazima. Postizanje zrele i odgovorne sinteze između vjere i kulture, naime, nužan je uvjet za ustrajnost u kršćanskom pozivu, ali i neophodan preduvjet za svjedočenje vjere svijetu i njezino vjerodostojno prenošenje drugima, zaključio je današnju katehezu Sveti Otac.