Valja nasljedovati primjer pomirenja koje su prije 50 godina ostvarili poljski i njemački biskupi – napisao je papa Franjo u poruci, koju je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, povodom 50. obljetnice pisma poljskih biskupa, naslovljene „Opraštamo i molimo oprost“, nakon kojega je uslijedio odgovor njemačkih biskupa. Događaj je proslavljen nizom vjerskih i kulturnih trenutaka, čiji je vrhunac bila misa služena 26. listopada u Vatikanu, nakon koje je održana konferencija.

Hrabra gesta poljskih biskupa, ostvarena istodobno s posljednjim zasjedanjem na Drugom vatikanskom saboru, otvorila je težak, ali djelotvoran put pomirenja među tim dvama narodima, nakon tragičnih zbivanja Drugoga svjetskog rata. Papa je Franjo stoga u pismu istaknuo važnost tog dokumenta poljskih biskupa, među kojima je bio i msgr. Karol Wojtyła, a koji su započeli novo poglavlje u povijesti odnosa između Nijemaca i Poljaka nakon strašnih ratnih godina. I danas takva gesta može biti primjer i uzor svim narodima i društvima koji se nalaze u teškim prilikama sukoba – napomenuo je Papa.

Povodom 50. obljetnice te povijesne razmjene pisama, veleposlanstva Poljske i Njemačke pri Svetoj Stolici organizirala su niz događaja, među kojima i misu pomirenja na Teutonskom groblju u Vatikanu, te skup pod pokroviteljstvom kardinala Gianfranca Ravasija, predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu. Euharistijsko je slavlje predvodio kardinal Gerhard Müller, pročelnik Zbora za nauk vjere, koji je tom prigodom kazao da se kao kršćani imamo usredotočiti na činjenicu da nas je sve Bog stvorio kao braću i sestre, te je zbog toga nužan dobar suživot susjednih zemalja, kao i prijateljstvo među narodima. Pothvat je poljskih biskupa – dodao je – doveo do izricanja riječi „opraštamo i molimo oprost“.

U propovijedi je pak nadbiskup Stanisław Gadecki, predsjednik Poljske biskupske konferencije, istaknuo da je i danas, kao i prije 50 godina, Europi i svijetu potrebno pomirenje. Spomenuvši se nekih misli iz povijesnoga pisma poljskih biskupa, nadbiskup je napomenuo kako je ta hrabra gesta, koju je komunistički režim priječio, bila obveza nadilaženja starih podjela iz Drugoga svjetskog rata, uz isticanje da istinsko kršćanstvo ne može prihvatiti to da susjedne kršćanske države budu u sukobu. To hrabro i proročko pismo pokazuje koliko je potrebna veza između identiteta i spomena, što je, kako se čini, danas posebno važno, i s njemačkoga i poljskoga vidika, kao i cijele Europe – kazao je nadbiskup Gadecki te potaknuo sve da ustraju u djelu pomirenja.

O pismu je na prigodnoj konferenciji govorio nadbiskup Henryk Muszyński, poljski primas u miru, i svjedok rađanja toga povijesnog dokumenta, te istaknuo da je problem pomirenja još uvijek vrlo aktualan, ali će se moći riješiti samo u potpunoj istini. Do te istine dolazimo vrlo polagano, korak po korak, sve dok nam u srcima ne sazrije raspoloživost za praštanje, jer bez oprosta nema pomirenja, bez pomirenja nema mira, nema pravednosti, a kada nema pravednosti izbijaju ratovi – kazao je nadbiskup Muszyński.

RV | Bitno.net