Papa u pohodu rimskoj bolnici ‘Gemelli’: Bez ljubavi i znanost gubi svoju plemenitost

U govoru akademskoj zajednici, zdravstvenom osoblju, i pacijentima, Sveti je Otac ponovno istaknuo da između znanosti i vjere postoji plodna uzajamnost.

Papa

Papa Benedikt XVI. posjetio je 3. svibnja rimsku bolnicu ‘Gemelli’, u prigodi 50. obljetnice utemeljenja Medicinskoga fakulteta Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca. U govoru akademskoj zajednici, zdravstvenom osoblju, i pacijentima, Sveti je Otac ponovno istaknuo da između znanosti i vjere postoji plodna uzajamnost. Potom je izrazio zahvalnost toj bolnici za pozornost prema ljudskoj osobi, posebno u njezinoj krhkosti. To je, inače, peti Papin posjet spomenutoj bolnici.

Sveti se Otac u govoru osvrnuo na smisao znanstvenoga istraživanja i medicine. Na prostoru ispred bolnice, na kojemu se okupilo vodstvo bolnice, ali i jednostavni vjernici, Papa je posebno istaknuo da svako istraživanje, svaku medicinsku skrb mora voditi ljubav. Bez ljubavi i znanost gubi svoju plemenitost. Samo ljubav jamči ljudskost u istraživanju – istaknuo je Sveti Otac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primijetivši potom da su nove tehnologije promijenile viđenje svijeta, ali da često nisu bez zabrinjavajućih vidika, Papa je napomenuo da današnji čovjek često živi uvjetovan redukcionizmom i relativizmom. Gotovo zaslijepljen tehničkom djelotvornošću, zaboravlja bitni obzor pitanja o smislu, odnosno nadnaravnu dimenziju. Tako misao – prema Papinim riječima – postaje slaba, a teren osvaja etičko siromaštvo koje zamagljuje valjana normativna uporišta. Bitno tehno-praktični mentalitet stvara opasnu neravnotežu između onoga što je tehnički moguće i onoga što je moralno dobro, i to s nepredvidivim posljedicama – istaknuo je Papa.

Zbog toga se treba ponovno otkriti vrednota i dinamizam nadnaravnoga, traženje Boga – napomenuo je potom Sveti Otac te istaknuo da znanost i vjera posjeduju plodnu uzajamnost, gotovo komplementarnu potrebu za shvaćanjem stvarnosti. Ali, paradoksalno, upravo pozitivistička kultura, isključujući iz znanstvene rasprave pitanje o Bogu, određuje propadanje misli i slabljenje sposobnosti za shvaćanje stvarnosti – primijetio je Papa.

Napomenuvši potom da kršćanstvo ne udaljuje vjeru na područje iracionalnoga, nego početke i smisao stvarnosti prepoznaje u stvoriteljskom razumu, koji se u raspetom Bogu očitovao kao ljubav, Sveti je Otac istaknuo da upravo prolazeći putom vjere, čovjek, u stvarnostima trpljenja i smrti, može uočiti istinsku mogućnost dobra i života. Tada je skrb o onima koji trpe svakodnevni susret s Kristovim licem, a posvećivanje uma i srca postaje znak Božjega milosrđa i njegove pobjede nad smrću.

Življeno u svojoj cjelovitosti, istraživanje je stoga prosvijetljeno znanošću i vjerom, i iz ta dva ‘krila’ crpi poticaj i zanos, ne gubeći opravdanu poniznost, odnosno smisao za vlastite granice – rekao je Sveti Otac te dodao da na taj način traženje Boga postaje plodno za um, kvasac kulture, te promicatelj pravoga humanizma. U taj se smisao – dodao je Papa – uključuje i nezamjenjiva zadaća Katoličkoga sveučilišta, mjesta na kojemu odnos skrbi nije zanimanje nego poslanje; gdje je ljubav Dobroga Samaritanca prva pouka, a lice čovjeka koji trpi lice samoga Krista.

Sveti je Otac među ostalim spomenuo i poseban odnos Katoličkoga sveučilišta i Petrove stolice, te istaknuo da je katolički medicinski fakultet mjesto na kojemu transcendentalni humanizam nije retoričko geslo, nego pravilo koje se živi svakodnevnim posvećivanjem. Zbog toga je – kako je rekao – ustanovljen novi Sveučilišni centar za život. Spomenuvši potom i patera Agostina Gemellija, Papa je ponovno istaknuo da se u središte pozornosti treba uvijek stavljati ljudska osoba u svojoj krhkosti i svojoj veličini. Na kraju se posebno obratio pacijentima te bolnice, u čijim se licima – kako je rekao – odražava lice trpećega Krista. (rv/bitno.net)

Objavljeno: 4. svibnja 2012.

Možda vam se svidi