Papa Lav XIV. predslavio je misu na današnju svetkovinu Velike Gospe u Castel Gandolfu. U homiliji je govorio o ljepoti koja se ne može uvijek vidjeti okom, nego se otkriva u znakovima ljubavi.

Papa je istaknuo da mnoga umjetnička djela prikazuju Mariju „kao prekrasnu mladu ženu koja se fizički uzdiže sa zemlje prema nebu na kraju svog zemaljskog života. Ta su djela nadahnuta scenom opisanom u odlomku iz Knjige Otkrivenja koji smo čuli u Prvom čitanju: ‘Žena odjevena u sunce, s mjesecom pod nogama’ (Otk 12,1), što znači da se u Marijinom srcu susreću nebo i zemlja, vrijeme i vječnost.“

„Naizgled, ta je slika u suprotnosti s našim iskustvom onoga što nam godine čine. Starenjem naša tijela ne postaju okretnija, nego teža; naša koža ne postaje svježija, nego pokazuje znakove starosti; naša kosa ne dobiva boju i sjaj, nego postaje sijeda, a zatim bijela. Što, dakle, imamo zajedničko s lijepom mladom ženom prikazanom na oltarnim slikama naših crkava?

Da bismo to razumjeli, moramo spojiti dva spomenuta znaka: netaknuto tijelo Majke Božje i njezino Bezgrešno Srce. Jer upravo čistoća duše, u Mariji – kao i u nama – po milosti Božjoj, rasvjetljuje i preobražava cijelu osobu, vodeći nas k nebeskoj slavi“, kazao je Papa.

U homiliji je dalje istaknuo da nas Marijina proslava tijela i duše uči da „naša istinska ljepota ne leži u skrivanju znakova starenja, već u otkrivanju znakova ljubavi koji nikada ne prestaje, pa čak su i utisnuti u naše tijelo (usp. 1 Kor 13,8).“

Papa je kazao da smo pozvani preispitati mnoge naše estetičke standarde koji su pretežito hedonističke i konzumerističke prirode koje nameće svijet. Ti nas standardi zarobljuju u očekivanjima koji nam postaju teret, a uz to nas navode da trošimo dragocjeno vrijeme na ono što zapravo nije bitno i što ne traje vječno.

„U svakodnevnom životu susrećemo ljude čija su lica obilježena godinama i patnjom, ali koji su sposobni zračiti spokojem, dobrotom i mirom oko sebe; baš kao što možemo promatrati druge koji su možda izvana privlačni, ali tvrdi i hladni u srcu. Lako je vidjeti gdje leži istinska ljepota, a gdje, s druge strane, još uvijek postoji potreba za obraćenjem, oprostom i iscjeljenjem.“

„Ako zaista želimo otkriti i njegovati božansku ljepotu koja nas okružuje i za koju smo stvoreni, te je podijeliti s onima oko sebe“, nastavio je Papa, „moramo naučiti vidjeti je u borama starije osobe kao i u nježnom licu djeteta, u zrelosti odrasle osobe kao i u živahnosti mlade osobe, u radnoj odjeći i alatima kao i u svečanim ukrasima. Moramo slušati jedinstvene ljubavne priče koje nam svaka od ovih stvarnosti priča, prepoznajući u njima male djeliće neba.“

Papa je na kraju homilije citirao svetog Augustina koji je poticao kršćane svoga vremena da Kristovo uskrsnuće učine kompasom i središtem svoga života.

„Prihvatimo njegov poziv. Slijedimo svjetlo Uskrslog Gospodina, mijenjajući smjer ako je potrebno. Učinimo to, posebno danas, gledajući Mariju, koju je Bog okrunio slavom u tijelu i duši i koju nam je dao kao Majku, vodilju, suputnicu na našem putu i zaštitnicu na putu prema Nebu“, rekao je papa Lav XIV.