Relikvije Svetih jaslica u koje je mali Isus položen nakon rođenja, bit će od 15. listopada premještene bliže vjernicima kako bi se omogućila obnova niše i relikvijara u kojima se inače čuvaju u bazilici svete Marije Velike, objavio je Vatican News.

Privremena izložba relikvija Svetih jaslica prilika je za hodočasnike i posjetitelje „da izbliza promatraju relikviju koja je duboko povezana sa samim identitetom svete Marije Velike – rimske bazilike koja je, više od bilo koje druge, kroz stoljeća očuvala sjećanje na Kristovo rođenje”.

Kako se navodi u priopćenju za javnost ove bazilike, relikvije jaslica u koje je Krist položen nakon rođenja bit će premještene u bočnu kapelu u desnoj lađi. To će „vjernicima omogućiti da pristupe Svetim jaslicama u ozračju posebne bliskosti i tihe molitve.”

Ovaj privremeni premještaj omogućit će obnovu povijesne niše i relikvijara u kojima se relikvije inače čuvaju, a koji „više ne zadovoljavaju uvjete za njihovo optimalno očuvanje” U priopćenju se objašnjava: „Nova će vitrina biti izrađena prema suvremenim standardima stabilnosti, sigurnosti i mikroklimatske kontrole, a istovremeno će se uklopiti u povijesnu strukturu i raskošan arhitektonski dizajn konfesije.”

Iza Svetih jaslica bit će postavljen novi, plavi mozaik od staklenog emajla i zlatnih pločica, koji bi trebao simbolički dočarati božićno nebo.

Bazilika Božića i sjećanje na betlehemske jaslice

Relikvije koje se danas čuvaju u bazilici svete Marije Velike sastoje se od pet tankih drvenih dijelova od javora. Predaja ih prepoznaje kao dijelove jaslica u koje je, prema evanđeoskom zapisu, Marija položila Isusa nakon rođenja. Drevna tradicija njihovu prisutnost u Rimu povezuje sa štovanjem koje se razvilo oko mjesta Kristova rođenja i uz lik svetog Jeronima, koji je dugo živio u Betlehemu između 4. i 5. stoljeća.

Štovanje jaslica duboko je oblikovalo liturgijski i pobožni identitet ove rimske bazilike, pa se ona još u davna vremena nazivala Sveta Marija kod jaslica.

Od Valadiera do Vespignanija: dva stoljeća umjetnosti oko svetih jaslica

Giuseppe Valadier, jedan od glavnih predstavnika neoklasicizma u Rimu, osmislio je 1802. godine relikvijar za ove svete relikvije. Rad je oblikovan poput kolijevke, što vizualno dočarava tajnu Kristova rođenja.

Nekoliko desetljeća kasnije, blaženi papa Pio IX. osigurao je Svetim jaslicama novo, svečano i monumentalno okruženje. Tijekom njegova pontifikata, u sklopu projekta koji je trajao od 1861. do 1864. godine, rimski arhitekt Virginio Vespignani uredio je veliku konfesiju ispred papinskog oltara. Koristio je veliki izbor višebojnog mramora – oko sedamdeset vrsta, uglavnom s tadašnjih iskapanja u Rimu i Ostiji – stvorivši jedan od najvažnijih zahvata iz 19. stoljeća u unutrašnjosti bazilike.

Put vjere i umjetnosti

„Izbor mjesta također nosi snažnu ikonografsku simboliku: relikvija će biti postavljena u dijalog s Navještenjem Pompea Batonija, veličanstvenim djelom rimskog slikarstva iz 18. stoljeća”, stoji u priopćenju. „Tako će unutar bazilike nakon anđelova navještenja Mariji uslijediti – u simboličkom smislu – opipljiv spomen na Božić: od riječi Ecce ancilla Domini (Evo službenice Gospodnje) do betlehemskih jaslica, od Navještenja do Utjelovljenja.”

U priopćenju se napominje da će na Badnjak, 24. prosinca, Svete jaslice biti svečano prenesene na papinski oltar, u skladu s tradicijom bazilike.

Relikvije će tamo ostati tijekom cijeloga božićnog vremena, nakon čega će na Bogojavljenje  biti vraćene na svoje povijesno mjesto, u novi relikvijar s obnovljenim mozaičnim nebom.

Iz bazilike ističu da će se ovaj povijesni konzervatorski zahvat provesti pod nadzorom Direkcije za muzeje i kulturnu baštinu Guvernerata Države Vatikanskog Grada, a povjeren je tvrtki Progetto Arte Poli iz Verone.