Prvo pitanje na koje je Sveti Otac odgovarao na susretu s novinarima ticalo se njegovog zdravstvenog stanja: “Moje zdravlje je promjenjivo”, kazao je Franjo, “imam taj problem s koljenom koji mi otežava hodanje. Malo je neugodno, ali stanje se postepeno popravlja. Sada barem mogu hodati, a do prije tjedan dana nisam mogao… U mojim godinama uvijek postoji neizvjesnost, ne znate kako će se utakmica završiti. Nadajmo se da će biti dobro!”

Izrazivši svoje oduševljenje entuzijazmom s kojim su ga vjernici na Malti dočekali, Papa je u nastavku govorio o situaciji s migrantima koje je posjetio tijekom posljednjeg dana svojeg boravka.

“Migrantima bi uvijek trebalo izraziti dobrodošlicu, uvijek. Problem je što svaka vlada treba reći koliko migranata može primiti da se nastavi s normalnim životom. Za ovo je potreban dogovor svih europskih zemalja, a neke od njih nisu spremne primiti migrante. Ne zaboravimo da su Europu stvorili migranti. Tako stvari stoje.”

“Ali barem ne bismo sav teret trebali staviti na susjedne zemlje koje su tako velikodušne. Malta je jedna od njih. Danas sam otišao u prihvatni centar za migrante, a stvari koje sam tamo čuo su grozne. Patnje onih koji su prošli put do ovdje… Ono što Europa čini s tolikom velikodušnošću prema Ukrajincima koji kucaju na vrata, neka čini i prema onima koji dolaze s Mediterana”, kaza je Papa.

Upravo je situacija u Ukrajini bila sljedeće pitanje na koje je Franjo odgovarao, posebice vezano za mirovne napore Svete Stolice, kao i mogućnost njegovog posjeta Kijevu.

Papa je kazao kako Sveta Stolica, poglavito kardinali Parolin i Gallagher, čini sve što je u njezinoj mogućnosti za uspostavu mira. “Zbog povjerljivosti nije moguće objaviti sve što čine [Parolin i Gallagher], ali na granicama smo svojih mogućnosti.”

Što se tiče posjeta Kijevu, Franjo je kazao da ga je više osoba pitalo bi li želio ići. “Rekao sam da je to na stolu. Na stolu je kao jedna od ponuda koje su došle, ali ne znam je li to izvedivo, bi li popravilo stvari, je li prikladno, bih li to trebao učiniti. Sve je u zraku. Već dugo vremena razmišljamo o susretu s patrijarhom Kirilom. Radimo na tome. Razmišljamo da se to dogodi na Bliskom istoku. Tako stvari zasad stoje.”

Novinare je zanimalo i je li Papa ijednom tijekom rata razgovarao s Vladimirom Putinom te koju bi poruku poslao ruskom predsjedniku.

“Stvari koje sam rekao vlastima na objema stranama su javne. Ništa što sam rekao nije tajno”, odgovorio je Franjo te nastavio: “Razgovarao sam s ruskim predsjednikom krajem prošle godine kada je nazvao kako bi mi čestitao rođendan. Dva puta sam razgovarao s ukrajinskim predsjednikom. Zatim, na prvi dan rata osjetio sam da moram otići u rusko veleposlanstvo kako bih razgovarao s Veleposlanikom koji predstavlja ljude i postavio mu pitanja te iznio svoje stavove po pitanju situacije. To su službeni kontakti koje sam imao. S Rusijom su oni bili preko veleposlanstva.”

Posljednji Papin komentar ticao se osvrta na pravedne i nepravedne ratove, o čemu je Sveti Otac kazao: “Svaki rat proizlazi iz nepravde, uvijek, jer to je logika rata. To nije logika mira. Primjerice, ulaganje u kupovinu oružja. Neki kažu: ‘Ali trebamo ga kako bismo se branili.’ To je logika rata. Kada je Drugi svjetski rat završio svi su rekli “Nikada više rata”… Sedamdeset godina nakon svi smo na to zaboravili. Tako se logika rata nameće. Bilo je toliko nade u rad Ujedinjenih naroda tada, ali logika rata se ponovno nametnula. Ne možemo zamisliti drugu logiku. Nismo navikli razmišljati unutar logike mira.”