Papa Franjo predvodio je danas u Bazilici sv. Petra u Vatikanu pokorničko bogoslužje te posvetu čovječanstva, a osobito Rusije i Ukrajine, Bezgrješnom Srcu Marijinu.

U zajedništvu s biskupima svijeta, Sveti je Otac u 18:30 izvršio čin posvete kao odgovor na molbu ukrajinskih katoličkih biskupa.

“Mi zato, Majko Božja i naša, svečano povjeravamo i posvećujemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s povjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi svijetu mir. Ono ‘da’ koje je niknulo iz tvoga Srca otvorilo je vrata povijesti Knezu mira; vjerujemo da će iznova, posredstvom tvojega Srca, doći mir. Tebi dakle posvećujemo budućnost cijele ljudske obitelji, potrebe i očekivanja naroda, tjeskobe i nade svijeta”, stoji u molitvi koju je izmolio poglavar Katoličke Crkve.

Podsjećamo, početkom ožujka biskupi latinskog obreda poslali su pismo Papi, zatraživši od njega da “javno izvrši čin posvećenja Ukrajine i Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu, kako je zatražila Blažena Djevica u Fatimi”.

Radi se o događaju iz 1917. kada se Gospa ukazala troje malih pastira u tom portugalskom mjestu, povjerivši im pritom tzv. Fatimsku tajnu u kojoj se traži posveta Rusije.

Dodajmo kako je paralelno s događajem u Vatikanu, posveta izvršena i u Fatimi, a predvodio ju je kardinal Konrad Krajewski, Papin djelitelj milostinje koji je od početka rata proveo nekoliko dana u Ukrajini kao izaslanik Svetog Oca.

Hrvatske biskupije te župe također su diljem zemlje organizirale zajedničku posvetnu molitvu s vjernicima.

Posveta Srcu Marijinu – predanje Bogu

Kako je u razgovoru za naš portal istaknuo sisački biskup Vlado Košić “čin posvete Srcu Marijinu je izraz povjerenja Crkve u Mariju, kao što je ona imala povjerenje u Boga, i to srčano i hrabro predanje Bogu u ruke”.

“A ima li išta većeg od toga kada je ugrožen život ne samo pojedinca nego čitavog naroda, odnosno čitavih naroda? Tako ja shvaćam taj Papin čin, kao želju da po Mariji preda u Božje ruke sudbinu ova dva nama bliska slavenska susjedna naroda u situaciji kada je Rusija napala Ukrajinu te razara tamošnje gradove i sela, a milijune ljudi prisiljava na izbjeglištvo iz vlastite zemlje”, poručio je Košić.

Podsjećamo, različiti pape u više su navrata nakon ukazanja u Fatimi cijeli svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Marijinu. To je 31. listopada 1942. učinio Pio XII., a posvetu je 13. svibnja 1982. te ponovno 25. ožujka 1984. i 8. listopada 2000. godine, obnovio sveti Ivan Pavao II. Papa Franjo je u listopadu 2013. također obnovio posvetu svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu te čitav svoj pontifikat posvetio Gospi od Fatime

Kako u spomenutim posvetama nije došlo do eksplicitnog spominjanja Rusije, u određenim katoličkim krugovima pojavila su se mišljenja da Gospina želja (izražena u drugom dijelu Fatimske tajne) nije ispunjena na pravi način. No upravo je sestra Lucija, jedna od troje svjedoka ukazanja, u pismu iz 1989. potvrdila da je Ivan Pavao II. – kada je 1984. na Trgu sv. Petra, u duhovnom zajedništvu s biskupima svijeta, Bezgrešnom Srcu posvetio cijeli svijet – ispunio Gospinu molbu. Prilikom objavljivanja trećeg dijela fatimske tajne 26. lipnja 2000. to je potvrdio i Vatikan.

Biskup Vlado Košić također smatra da “kontroverze oko posvete 1984. godine nisu opravdane”, ali da se današnji čin pape Franje ipak razlikuje od dosadašnjih.

“Ova posveta razlikuje se po tome što su sada nove okolnosti koje traže veću angažiranost nas vjernika, naše molitve i duhovnu potporu osobito ukrajinskom narodu koji trpi. Ali trpi i ruski narod koji je uveden u rat i napad na Ukrajinu premda, vjerujem, većina naroda to ne želi.”

Mjesec dana ruske invazije

Podsjećamo, ruska invazija na Ukrajinu započela je prije mjesec dana, 24. veljače. Do sada je zabilježeno na tisuće vojnih i civilnih žrtava, a više od 3.7 milijuna građana napustilo je zemlju.

Kako je više puta posvjedočio nadbiskup kijevsko-halički Svjatoslav Ševčuk, Crkva u Ukrajini aktivno je priskočila u pomoć unesrećenima. Tako su brojne bogomolje pretvorene u socijalne i humanitarne centre dok su u nekim gradovima bogoslužja prebačena u podzemna skloništa. Također, nadbiskup Ševčuk u jednom od svojih apela istaknuo je kako ruske vojne snage ruše crkve i ubijaju svećenike na teritoriju Ukrajine.

*Članak je naknadno nadopunjen novim informacijama