Sveti Otac kazao je da su kršćani odgovorni vratiti Europi dušu, te probuditi njezinu savjest. Također, kršćani su oni koji moraju podsjetiti Europsku uniju da ona nije tek skup broja institucija, već da ju čine osobe.

Papa Franjo se jučer poslijepodne obratio sudionicima konferencije na temu „Ponovno promišljanje Europe: Kršćanski doprinos budućnosti europskoga projekta“, a koju je organiziralo Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE).

Govoreći o „kršćanskom doprinosu“ budućnosti europskoga kontinenta, Papa je kazao kako to znači promišljanje o našem zadatku, kao kršćani danas, u zemljama koje su stoljećima bile oblikovane vjerom. Počevši s likom svetoga Benedikta, zaštitnika Europe, papa Franjo se na poseban način usredotočio na dva glavna doprinosa kršćana Europi i koje joj mogu ponuditi u budućnosti. Prvi, a možda i najveći doprinos koji kršćani mogu dati Europi jest podsjetiti ju kako ona nije skup statistika ili ustanova, već je sačinjena od ljudi. Drugi važan doprinos povezan je s prvim: Priznati da su drugi osobe znači vrjednovati ono što nas sjedinjuje s njima. Biti osoba povezuje nas s drugima, čini nas zajednicom. Prema tome, drugi je doprinos pomoći obnoviti taj osjećaj pripadanja zajednici.

Papa je izrazio duboko žaljenje zbog dramatične sterilnosti Europske unije koja rađa malo djece i ne uspijeva pripremiti mlade na izazove budućnosti.

– Tradiciji smo pretpostavili izdaju ideala koji su stvorili veličinu Europe. Nakon odbacivanja nasljeđa očeva, nastupilo je doba dramatične sterilnosti. Ne samo jer se u Europi rađa malo djece, ili jer mnogi ne mogu imati djecu, već i zato što se pokazuje da je ona nesposobna prenijeti mladima materijalne i kulturne instrumente za suočavanje s budućnosti – kazao je papa Franjo.

Papa je objasnio da je obitelj, ta osnovna zajednica, mjesto gdje prvotno dolazimo do razumijevanja jedinstva u različitosti. Obitelj je skladno jedinstvo razlikâ između muškarca i žene, koje postaje snažnije i autentičnije u onoj mjeri u kojoj je plodonosno, sposobno otvoriti se životu i drugima. Šira društvena zajednica je slična i to na taj način da je u stanju cvjetati kada je otvorena različitostima i darovima svake osobe unutar zajednice. Osoba i zajednica su tako temelji Europe, a „cigle“ te strukture su dijalog, uključivost, solidarnost, razvoj i mir.

Sveti Otac kazao je da su kršćani odgovorni vratiti Europi dušu, te probuditi njezinu savjest. Također, kršćani su oni koji moraju podsjetiti Europsku uniju da ona nije tek skup broja institucija, već da ju čine osobe.

– Nažalost primjećuje se često da se svaka rasprava lako pretvara u diskusiju o brojkama. Nema građana, već izbora. Nema migranata, već kvota. Nema radnika, već gospodarskih indikatora. Nema siromašnih, već pragova siromaštva – kazao je Papa, ustvrdivši kako se time konkretno obilježje osobe svodi na apstraktno načelo, što je ugodnije.

Papa Franjo je zaključio svoj govor navodom iz Poslanice Diognetu, kršćanskom spisu iz 2. stoljeća, u kojem autor piše da „što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu“.

U naše dane – nastavio je Sveti Otac – kršćani su pozvani oživjeti Europu i njezinu savjest, ne zauzimanjem mjestâ, nego stvaranjem procesa koji su sposobni probuditi nove energije u društvu. Papa se potom ponovno osvrnuo na svetoga Benedikta, istaknuvši da on nije bio zainteresiran da zauzima mjestâ u izgubljenom i zbunjenom svijetu. Benedikt je potpomognut vjerom gledao prema naprijed, te je u malenoj pećini u Subiacu donio na svijet zarazni i neodoljivi pokret koji je promijenio lice Europe.

Na koncu, Sveti je Otac izrekao sljedeću molitvu: Neka nama, kršćanima ovoga vremena, sveti Benedikt, taj „poslanik mira, promicatelj jedinstva, učitelj civilizacije“, očituje kako je radosna nada, koja proistječe iz vjere, sposobna promijeniti svijet.

Radio Vatikan | Bitno.net