Sveti Otac je na Malti, za vrijeme svog 36. apostolskog pohoda u inozemstvo, vođen geslom „Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje“, usmjerio pozornost na nevolje migranata koji prelaze Sredozemno more te potaknuo na evangelizaciju u zemlji. Među aktivnostima za vrijeme dvodnevnog putovanja bio je i susret sa subraćom Družbe Isusove, okupljena u Apostolskoj nuncijaturi 3. travnja. Bio je to spontani razgovor s 38-ero isusovaca, u kojem je Sveti Otac odgovarao na njihova pitanja o Crkvi i svijetu.

Crkva u budućnosti

Na pitanje o budućnosti Crkve i sinodalnom hodu, Sveti je Otac rekao kako je njegov prethodnik Benedikt XVI. bio „prorok te Crkve u budućnosti“. Papa je kazao o Crkvi koja će postati manja i koja će možda izgubiti mnoge povlastice, ali će postati skromnija, duhovnija i autentičnija.

Dotaknuo se i izazova u broju zvanja, napose u svjetlu sve manjeg broja mladih u Europi, što također predstavlja rizik traženja zvanja bez odgovarajućeg razlučivanja. S obzirom na to, istaknuo je da se Crkva mora naviknuti na stariju Europu, i to na kreativan način, osiguravajući poniznost, služenje i autentičnost.

Kada je riječ o sinodalnome hodu, Papa je istaknuo važnost promišljanja o teologiji sinodalnosti kako bismo napredovali kao sinodalna Crkva, ističući i kako Crkva uči govoriti i pisati „u sinodi“. Istaknuo je isto tako kako poziv Crkve nije u njenoj brojčanosti, već je radost Crkve evangelizirati.

Formacija

Papa je potaknuo sjemeništarce da nastoje biti „normalni ljudi“, sposobni donositi odluke o svom životu. Inzistirao je i na važnosti normalnih nadređenih koji nisu licemjeri, jer licemjerje kao instrument vlasti ne pomaže u rješavanju nemira, problema i skrivenih grijeha.

Naglasio je potrebu za povjerenjem i jasnoćom u međusobnom praćenju, napominjući da nadređeni moraju raditi na tome da se i njima može vjerovati. Osim toga, nadređeni bi trebali biti spremni imati neki „enfant terrible“, neukrotivu osobu, te biti otvoreni ju strpljivo ispravljati.

Migracije

Malta je zbog svog zemljopisnog položaja glavna stanica mnogim migrantima koji prijelaze Mediteran. Upitan o izazovu migracija u Europi te o prihvatu ukrajinskih izbjeglica, papa Franjo je priznao kako postoji problem migracija u Europi, ističući napore zemalja poput Italije, Cipra, Malte, Grčke i Španjolske. Usmjerio je pozornost na opasnosti i izazova s kojima se susreću migranti na opasnome putu preko mora. S obzirom na to, Papa je naglasio da Europa mora uložiti napore u zaštitu ljudskih prava kako bi se ukinula kultura odbacivanja i izbjeglo davanje legitimiteta suučesništvu nadležnih tijela.

Klimatske promjene i evangelizacija

Papa Franjo, odgovarajući na pitanje o povezanosti evangelizacije i klimatskih promjena, istaknuo je da nebriga o klimi je grijeh protiv Božjeg dara svega stvorenog te oblik poganstva, klima se svodi na idola, odvajajući ga od dara svega stvorenoga. U tom pogledu, briga o našem zajedničkom domu već je evangelizacija. Papa je istaknuo hitnost poduzimanja koraka u tom pogledu radi budućih naraštaja.

Cijeli tekst Papinog susreta s malteškim isusovcima objavljen je u “La Civiltà Cattolica”.