U intervjuu za franjevački kršćanski medijski centar u Jeruzalemu 28. siječnja, kaldejski patrijarh kardinal Louis Rafael I. Sako naveo je neke pojedinosti o najavljenom posjetu pape Franje Iraku od 3. do 8. ožujka, prenosi agencija Kathpress.

Među ostalim, patrijarh je naveo da su u programu apostolskoga putovanja i međureligijska molitva s kršćanima, muslimanima, židovima, mandejcima i jezidima u Uru, te misa po kaldejskom obredu, što će biti prvi put da jedan papa slavi na ovom obredu istočnih Crkava, te na taj način „grli cijelu Crkvu“, istaknuo je patrijarh Sako. Papa će se osim toga u Erbilu susresti s predstavnicima civilnoga društva, posjetiti Mosul, koji je posebno teško stradao u napadima terorističke skupine Islamske države, te moliti u obližnjem Karakošu, koji je prije rata bio najveći kršćanski grad u dolini Ninive.

Kaldejska katolička Crkva najbrojnija je skupina katolika na području današnjeg Iraka. Oni su nasljednici asirskih kršćana koji su na tom području od I. st.

Prema njihovoj predaji prvi misionari koji su im donijeli kršćanstvo bili su apostoli Toma i Bartolomej, te njihov suradnik Tadej.

Na čelu Kaldejske katoličke Crkve nalazi se patrijarh sa središtem u Bagdadu. Uz njega zajednica ima još 18 biskupa. Od toga se osmorica nalaze u Iraku, a jedan u Siriji.

U liturgiji koriste istočnosirijski obred. Prema predaji koju čuvaju Crkve koje koriste taj obred (Kaldejska katolička, Apostolska asirska, Drevna asirska Crkva Istoka, te Siro-malabarska katolička Crkva) on im je predan od samih apostola, tj. sv. Tome apostola koji je zadužio Tadeja (jednog od sedamdesetorice) da uredi crkvu na tom području.

Godine 2007., na poticaj Svete Stolice, došlo je do reforme obreda, pri čemu je Rim potaknuo Kaldejce da svoj obred reformiraju tako da se što više vrate tradicijskim korijenima vlastite liturgije. Jezik koji se koristi je dijalekt aramejskog kojim se pripadnici zajednice i danas koriste kao jezikom svakodnevice. Ovaj dijalekt je izrazito blizak jeziku koji je govorio sam Krist, pa su i na taj način izrazito povezani s izvorima kršćanstva.

Slično kao Melkiti u Siriji, tako i Kaldejci u Iraku predstavljaju kontinuitet jedne od najstarijih kršćanskih zajednica. Kroz stoljeća svoga postojanja kontinuirano su egzistirali u neprijateljskom okruženju. Stoga se s pravom može kazati kako je ova zajednica kroz cijelu povijest bila zajednica mučenika.

Zajednica trenutno broji malo više od 600 000 pripadnika. Najviše pripadnika imaju u Iraku gdje ih je oko 240 000. Gotovo jednak broj ih je u SAD-u. U Turskoj zajednica broji oko 14 000 pripadnika, a nezanemariv broj se nalazi još i u Kanadi (oko 30 000), Australiji (35 000), te Jordanu (7000).

*Više o Kaldejskoj katoličkoj Crkvi i njenoj povijesti pročitajte u tekstu našeg suradnika, povjesničara Ante Vučića.