Dokument, koji je objavljen 24. siječnja (na spomendan svetog Franje Saleškog, zaštitnika novinara), potiče kršćanske medijske djelatnike da budu „živi kanali“ Evanđelja, Radosne vijesti koja osvjetljava i najdramatičnije događaje u povijesti.

Imate omogućivati konstruktivnu komunikaciju, koja odbacuje predrasude prema drugomu, i koja podupire kulturu susreta – Papa je ohrabrio sve medijske djelatnike da prekinu zatvoreni krug tjeskobe koji se oblikuje lošim vijestima, te izaberu logiku dobre vijesti. Svakoga se dana „samelju“ brojne informacije – primijetio je Papa u poruci. Stoga je zadaća komunikatorâ da svima koji se hrane plodovima njihova priopćivanja, ponude mirisan i dobar kruh.

Papa Franjo je snažno istaknuo da je potrebno prekinuti uvojnicu straha, koja je plod običaja da se pozornost usmjerava na loše vijesti. Sigurno, – nastavio je Papa – nije riječ o tomu da se promiče dezinformacija u kojoj bi se zanemarila drama trpljenja, ali ni to da padnemo u naivni optimizam koji ne dopušta da ga dirne sablazan zla. Sveti Otac, naprotiv, traži da se nastoji nadići osjećaj neraspoloženja i ravnodušja. Osim toga, – primijetio je – u komunikacijskom sustavu, u kojemu vlada logika da dobra vijest ne pobuđuje tako snažan dojam kao loša, te stoga nije vijest, možemo pasti u kušnju da umrtvimo savjest ili da padnemo u očaj. I to još više ako uzmemo u obzir da se od drame boli i otajstva zla lako napravi spektakl.

U tom kontekstu Papa je u poruci predložio prinos traženju otvorenoga i kreativnoga načina komunikacije, koji neće nikada biti spreman dati zlu glavnu ulogu, nego će nastojati istaknuti moguća rješenja, nadahnjujući kod ljudi kojima se prenosi vijest, konstruktivan i odgovoran pristup. Osim toga, Papa je istaknuo da stvarnost nije jednoznačna. Sve, naime, ovisi o pogledu kojom ju se prima, o naočalama s kojima ju želimo gledati. Koje su ispravne naočale za tumačenje stvarnosti? – upitao je Papa te objasnio – odgovarajuće naočale za odgonetavanje stvarnosti ne mogu ne krenuti od Dobre vijesti u pravom smislu riječi, od Isusova Evanđelja.

Ta dobra vijest, odnosno sâm Isus – stoji potom u poruci – nije dobra zbog toga što u njoj nema trpljenja, nego zato što je i trpljenje življeno u širem okviru. U Kristu se, naime, Bog učinio solidarnim sa svakim ljudskim stanjem. Papa Franjo je tu podsjetio na riječi proroka Izaije: “Ne boj se, jer ja sam s tobom” (Iz 43,5). To je utješna riječ Boga koji je oduvijek uključen u povijest svojega naroda. Otuda se rađa nada, svjetlost koje daje da svaka nova drama u povijesti postaje scenarij za moguću dobru vijest, budući da ljubav uvijek uspije pronaći put blizine.

Istaknuvši da povjerenje u sjeme Kraljevstva Božjega i u logiku Uskrsa ne može ne oblikovati i naš način komuniciranja, papa Franjo je napomenuo da nas to povjerenje čini sposobnima da uočimo dobru vijest nazočnu u stvarnosti svake životne priče i u licu svake osobe. I danas – napomenuo je Papa – Duh nastavlja sijati u nama želju za Kraljevstvom, i to preko brojnih živih kanala, odnosno preko onih ljudi koji se, usred drame povijesti, daju voditi Radosnom viješću, i koji su poput svjetionika u tami ovoga svijeta. Ti svjetionici osvjetljuju put i otvaraju nove staze povjerenja i nade – istaknuo je papa Franjo.

Radio Vatikan | Bitno.net