„Umjetna inteligencija i mudrost srca. Za potpuno ljudsku komunikaciju“ tema je Poruke pape Franje za 58. svjetski dan sredstava društvenih komunikacije koji se slavi na Sedmu uskrsnu nedjelju koja ove godine pada na 12. svibnja.

U svom razmišljanju o temi ovogodišnje poruke za dan medija, o kojoj je govorio i u nedavnoj Poruci za Svjetski dan mira koji se u Crkvi slavio 1. siječnja 2024., Papa ističe kako razvoj sustavâ takozvane „umjetne inteligencije“ također stubokom mijenja informacije i komunikaciju, a preko njih i neke temelje građanskog suživota. To je promjena koja uključuje sve, a ne samo profesionalce. Ubrzano širenje čudesnih izuma, čije je funkcioniranje i potencijal većini nas nedokučiv, pobuđuje čuđenje koje oscilira između entuzijazma i dezorijentiranosti i neizbježno pred nas stavlja temeljna pitanja: što je, dakle čovjek, koja je njegova specifičnost i što će biti budućnost ove naše vrste zvane homo sapiens u eri umjetne inteligencije? Kako možemo ostati u potpunosti ljudi i usmjeriti kulturnu promjenu koja je u tijeku prema dobru?, pita se Sveti Otac u Poruci.

U svom odgovoru u Poruci za 58. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije Papa polazi od promišljanja o ljudskom srcu. „Samo ako usvojimo duhovni pogled, samo ako povratimo mudrost srca, možemo čitati i tumačiti tu novost našeg vremena i ponovno otkriti put do komunikacije koja će biti u punini ljudska. Srce, biblijski shvaćeno kao sjedište slobode i najvažnijih odluka u životu, simbol je cjelovitosti, jedinstva, ali i budi osjećaje, želje, snove, a prije svega je unutarnje mjesto susreta s Bogom.”

Strojevi, nastavio je Papa, svakako imaju nemjerljivo veći kapacitet od ljudi da pamte podatke i međusobno ih povezuju, ali na ljudima je i isključivo na njima da dekodiraju njihovo značenje. Zato se ne radi o tome da se od strojeva traži da izgledaju kao ljudi, nego radije o tome da se probudi čovjeka iz hipnoze u koju pada zbog delirija svemoći, misleći da je potpuno autonoman i autoreferencijalan subjekt, koji je otrgnut od svih socijalnih veza i zaboravio svoju kreaturalnost.

Ovisno o tome prema čemu mu je srce usmjereno, sve u čovjekovim rukama postaje prilika ili opasnost. Njegovo vlastito tijelo, stvoreno da bude mjesto komunikacije i zajedništva, može postati sredstvo agresije. Na isti način, svaki tehnički produžetak čovjeka može biti sredstvo služenja s ljubavlju ili neprijateljske dominacije. Sustavi umjetne inteligencije mogu pridonijeti procesu oslobađanja od neznanja i olakšati razmjenu informacija između različitih naroda i generacija. Na primjer, mogu učiniti dostupnim i razumljivim golemu i bogatu riznicu znanja napisanog u prošlim razdobljima ili pomoći ljudima da komuniciraju na njima nepoznatim jezicima. No, istodobno, mogu biti instrumenti „kognitivnog onečišćenja“, preoblikovanja stvarnosti pomoću narativâ koji su djelomice ili potpuno lažni, a ipak se u njih vjeruje – i dijeli ih se – kao da su istiniti, upozorava Papa.

Već smo se u prvom valu umjetne inteligencije, onom društvenih medija, uvjerili u njezinu ambivalentnost, izravno se i iz prve ruke osvjedočivši u njezine mogućnosti ali ujedno i u rizike i patologije. Druga razina generativne umjetne inteligencije predstavlja neosporan kvalitativni skok. Stoga je važno imati mogućnost shvaćanja, razumijevanja i reguliranja alatâ koji bi u pogrešnim rukama mogli otvoriti negativne scenarije. Kao i sve drugo što što je plod čovjekova uma i ruku, algoritmi nisu neutralni. Zato je potrebno djelovati preventivno, predlažući modele etičke regulacije kako bi se zaustavile štetne i diskriminatorne, društveno nepravedne implikacije sustavâ umjetne inteligencije i kako bismo se suprotstavili njihovoj uporabi u srozavanju pluralizma, polarizaciji javnog mnijenja ili izgradnji jednoumlja.

Stoga Papa ponavlja svoj apel, pozivajući „međunarodnu zajednicu na zajednički rad u cilju usvajanja obvezujućeg međunarodnog ugovora kojim će se regulirati razvoj i korištenje umjetne inteligencije u njezinim različitim oblicima“.

Međutim, nastavlja Papa, kao i u svakoj ljudskoj sferi, regulacija nije dovoljna. Pozvani smo, naime, rasti zajedno, u čovještvu i kao čovječanstvo. Izazov koji se pred nas postavlja jest taj da učinimo kvalitativan skok kako bismo bili na visini one zadaće koju pred nas stavlja kompleksno, multietničko, pluralističko, multireligijsko i multikulturalno društvo.

Korištenje umjetne inteligencije moći će dati pozitivan doprinos na području komuniciranja ako se njime ne bude poništavalo, već naprotiv podupiralo ulogu novinarstva na tom području; ako bude unaprjeđivalo profesionalnost u komunikaciji, čineći svakog komunikatora odgovornim; ako bude svakom ljudskom biću vratilo ulogu subjekta, s kritičkom sposobnošću, same komunikacije, piše Papa u svojoj poruci za 58. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije te zaključuje: Na čovjeku je da odluči hoće li postati hrana za algoritme ili će hraniti svoje srce slobodom bez koje ne može rasti u mudrosti. Ta mudrost sazrijeva vremenom i prihvaćanjem ranjivosti. Raste u savezu među naraštajima, između onih koji pamte prošlost i onih koji imaju viziju budućnosti. Samo zajednički i složno raste sposobnost razlučivanja, budnog praćenja, sposobnosti vidjeti stvari počevši od njihovog završetka. Kako ne bismo izgubili svoju ljudskost, tražimo Mudrost koja, prolazeći kroz čista srca, priprema Božje prijatelje i proroke: ona će nam pomoći da sustave umjetne inteligencije dovedemo na razinu potpuno ljudske komunikacije.