Sinodu o sinodalnosti papa Franjo pokrenuo je u listopadu 2021. godine. Ona je višegodišnji proces na svjetskoj razini u kojemu su katolici zamoljeni da svojim lokalnim biskupijama dostave povratne informacije o pitanju: “Koje nas korake Duh poziva poduzeti kako bismo rasli u našem ‘zajedničkom hodu?'”

Obuhvatni sinodalni proces univerzalne Crkve već je prošao kroz biskupijske, nacionalne i kontinentalne faze. Njegov vrhunac ostvaruje se u dva zasjedanja u Vatikanu. Prvo je trajalo od 4. listopada do 28. listopada 2023. godine dok je drugo započelo današnjom Papinom misom, a trajat će do 27. listopada. Cilj zasjedanja jest iznjedriti neobvezujuće savjete papi Franji u sklopu široke teme “Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje”.

Što znači sinodalnost?

Međunarodno teološko povjerenstvo Kongregacije za nauk vjere 2018. definiralo je sinodalnost kao “djelovanje Duha u zajedništvu s Kristovim Tijelom te u misionarskom hodu naroda Božjeg”.

Pripremni dokument za Sinodu o sinodalnosti 2021. godine isti je pojam opisao kao “oblik, način života i ustrojstvo Crkve” te kao “proces slušanja, dijaloga i zajedničkoga razlučivanja, u kojima svi zajedno i svatko pojedino mogu sudjelovati i dati svoj doprinos”.

U pripremnom dokumentu također se ističe: “Hodeći zajedno i razmišljajući o prijeđenom putu, Crkva će moći iz onoga kroz što prolazi učiti koji su to procesi koji joj mogu pomoći živjeti zajedništvo, ostvariti sudjelovanje, otvoriti se poslanju.”

Papa Franjo je svojedobno u odgovoru na dubije petorice kardinala ustvrdio kako je “sinodalnost, kao stil i dinamizam, suštinska dimenzija života Crkve”. Jednom drugom prilikom je, pak, otkrio kako Sinodu o sinodalnosti vidi kao “putovanje u skladu s Duhom, a ne parlament za traženje prava i potreba u skladu s agendom svijeta, niti prigodu za okretanje kako vjetar puše, već priliku za bivanje poslušnima dahu Duha Svetoga”.

O čemu govori radni dokument drugog zasjedanja?

Kako ćemo dospjeti do misionarske, sinodske Crkve? To je temeljno pitanje, od kojega polazi Instrumentum laboris (IL) za drugo zasjedanje Biskupske sinode. Dokument ima pet dijelova. Nakon Uvoda, IL otvara dio posvećen temeljima razumijevanja sinodalnosti; tako ovaj dio ponavlja svijest koja je stečena tijekom sinodskog hoda i ono što je utvrđeno prvom sesijom. Slijede tri usko isprepletena dijelakoji osvjetljavaju misijski sinodalan život Crkve iz različitih perspektiva: 1. perspektiva odnosa – s Gospodinom, među braćom i sestrama, te između Crkava – koji podupiru životnost Crkve mnogo radikalnije od njezine strukture; 2. perspektiva putova koji na konkretan način podržavaju i njeguju dinamiku odnosa; 3. perspektiva mjesta koja, nasuprot iskušenju apstraktnog univerzalizma, govori o konkretnosti kontekstâ u kojima su odnosi utjelovljeni, s njihovom raznolikošću, pluralnošću i međusobnom povezanošću, te s njihovom ukorijenjenošću u izvoran temelj ispovijesti vjere. Svaki od tih dijelova bit će predmet molitve, razmjene mišljenja, te razlučivanja u jednom od modula koji će obilježiti rad Drugoga zasjedanja.

Brojke drugog zasjedanja

Sinoda je sastanak biskupa okupljenih kako bi raspravljali o temi od teološkog ili pastoralnog značaja u svrhu pripreme savjetodavnog, ali neobvezujućeg dokumenta za papu.

Sinoda o sinodalnosti prva je sinoda koja uključuje izaslanike s pravom glasa koji nisu biskupi. Broj članova, odnosno onih koji imaju pravo glasa, jest 368, od kojih njih 96 nisu biskupi. Posebnih je gostiju osam, a broj bratskih izaslanika povećan je s 12 na 16 u odnosu na prvu fazu. Papa Franjo je dopustio da se njihov broj poveća s obzirom na veliki interes koji su sestrinske Crkve pokazale za ovaj sinodski put

Najavljeno je da će, kao i prošle godine, nazočiti dva biskupa iz Kine.

Novosti u odnosu na prvo zasjedanje

Drugom zasjedanju Sinonde prethodila su dva dana duhovne obnove, 30. rujna i 1. listopada u Vatikanu, vođene meditacijama oca dominikanca Timothyja Radcliffea i benediktinke majke Ignazije Angelini, koji će predvoditi i molitvu tijekom održavanja sinode, zajedno s kamaldoljanom ocem Matteom Ferrarijem, odgovornim za liturgije i redovnicima iz Camaldolija. Novost je i pokorničko bdjenje održano u utorak 1. listopada u bazilici svetoga Petra, a predvodio ga je papa Franjo.

Još jedna novost su i četiri teološko-pastoralne tribine koje će biti otvorene za sve, također i za novinare akreditirane pri Tiskovnom uredu Svete Stolice. Svaka će se tribina baviti relevantnom temom s ekleziološkoga gledišta, povezanom sa sadržajem pripremnog dokumenta Instrumentum laboris, a u njima će sudjelovati teolozi, biskupi te osobe uključene u biskupska zasjedanja, s kojima će biti moguće razgovarati.

Nuncij Lingua: Sinodalni hod ovisi o tome koliko se u njega vjeruje

Bitno.net svojevremeno je o problemu sinodalnog hoda, tj. njegovom “odrađivanju” u Hrvatskoj pitao i Apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Linguu.

Vatikanski veleposlanik tada je poručio kako sinodalni proces “uvelike ovisi o tome koliko se u njega vjeruje i o tome kako ga se živi”, opisavši pritom vlastito iskustvo iz Nuncijature:

“Priznajem da sam bio pomalo sumnjičav kada smo iz Državnog tajništva dobili pismo s nizom pitanja na koje je trebalo odgovoriti: kakav doprinos sinodalnom procesu, koji je započeo u cijelom svijetu, možemo dati mi u malenoj Nuncijaturi u Zagrebu? No onda sam vidio da je prvi pozitivan rezultat bio među nama. Bilo je to prvi put da smo svi sjedili za istim stolom, od nuncija do časne sestre, od tajnika do vozača, od kuharice do prevoditeljice kako bi razgovarali o važnim temama, o našim životima, o našim odnosima. U početku je bilo malo napetosti: kako ćemo to? Što ja mogu reći pred nuncijem? Uobičajene zadrške koje se pojavljuju kada se osobe ne poznaju dobro. Na kraju smo, barem sam takav dojam stekao, svi bili zadovoljni. Bilo je čak i ‘hrabrih’ razmjena mišljenja, netko je iznio svoje poteškoće te mi se čini da su se poboljšali odnosi među nama. Bolje smo se upoznali. Ukratko, vjerujem da se prvi plod sinode događa u bazi. Ako se ozbiljno shvati onda postaje prilika da obnovimo odnose, da počnemo međusobno razgovarati, ispravljati jedni druge bez vrijeđanja, što se nažalost tako često događa u anonimnosti interneta, ali sve u ljubavi kao što se mora događati svaki put kada se kršćani sastanu. Tada se također javljaju i prijedlozi i, ako treba štogod ispraviti, ispravlja se.”

“‘Sinoda o sinodalnosti’ po mojem nas mišljenju mora potaknuti na razmišljanje o metodama rada koje je potrebno koristiti za svaku raspravu unutar Crkve. Kada imate metodu, tada sve teme možete produbiti u ljubavi. Ako ljubav nije osnova svega, nema smisla raspravljati ni proučavati jer: „ako tko misli da što zna, još ne zna kako treba znati“ (1 Kor 8,2)! Sveti je Pavao govorio kršćanima u Poslanici Kološanima: “Zaodjenite se, dakle, kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost; te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega neka bude ljubav! To je sveza savršenstva” (Kol 3,12-14). Ako sinodalni hod potakne ovakav način života, učinio bi dovoljno, naše bi se zajednice odmah obnovile”, zaključio je mons. Lingua tom prilikom.