1271693654-malcolm-gladwell-af

Malcom Gladwell je u posljednjem desetljeću postalo gotovo kućno ime svakog poduzetnika u zapadnom svijetu. Bez obzira, slagali se s njim ili ne, svatko kome je važno razumjeti kako se suvremeni čovjek ponaša, odlučuje i djeluje u današnjem globaliziranom svijetu, ima mišljenje o Gladwellovim knjigama i predavanjima. Nerijetko ga stručnjaci društvenih disciplina kolokvijalno nazivaju svojom osobom za odnose s javnošću, jer čak i kada su kritični prema njemu, priznaju da Gladwell s lakoćom popularizira zakučaste rezultate stručnih istraživanja.

Njegovu knjigu „Točka preokreta“ (hrvatsko izdanje JESENSKI I TURK, 2005.) mnogi časopisi, uključujući i The Guardian i The Times proglašavaju jednom od najvažnijih knjiga ovog desetljeća budući je dramatično potakla masivne revizije radnih strategija u marketinškim i poslovnim korporacijama kao i u neprofitnom sektoru. Brojni pojedinci, udruženja, korporacije, crkve ili udruge koje se zalažu za plasiranje nekakvih ideja i/ili pothvata u (globalnu) javnost, pogođeni su ovom knjigom. Sličan efekt imaju i ostale njegove knjige i članci u kojima se bavi neuobičajenim temama poput struktura ljudske pristranosti, novonastajućim supkulturama, radnim mjestima za koje gotovo nitko ne zna da postoje, viralnim hitovima, inteligenciji, kriminalu, hrani, itd. „Tajna“ Gladwellove popularnosti je u nekonvencionalnom povezivanju uzroka i posljedica značajnih društvenih i psiholoških procesa koji protokolarnim znanstvenim analizama izmiču a otkrivaju dragocjene uvide u predmet istraživanja. Mogli bismo reći da Gladwell svrhovito pronalazi rješenja kakva se u znanstvenim procedurama otkrivaju tek slučajno, pogreškom ili nenamjernim istraživačkim ishodom (poput otkrića penicilina britanskog bakteriologa Alexandera Fleminga 1928.).

Malcom Gladwell je do sada svojim pronalascima nekonvencionalnih poveznica općih saznanja iznenađivao druge provocirajući ih na dramatične revizije svojih poslovanja ili života; ovog puta to je – na vlastito zaprepaštenje – učinio samom sebi. Radeći na najnovijoj  temi koja je okupirala pažnju ovom istraživaču nepredvidivog, nabasao je na slučaj koji je silovito evocirao kršćansku vjeru njegovog djetinjstva od koje se postupno udaljio. Odrastajući u mennonitskoj crkvenoj zajednici (grana baptističke protestantske tradicije), u domu u kojem su oba roditelja akademski intelektualci, Gladwell je poznavao temeljna učenja kršćanske vjere, no u kasnijim godinama nije nalazio razloga da je aktivno nasljeduje… barem do sada. Predmet ovog, za Gladwella prijelomnog, istraživanja jest izvor snage kod ljudi koji su učinili izuzetna djela i/ili postigli znakovit uspjeh. Posebno su ga zanimali oni pojedinci koji su startali iz loših pozicija i kojima realno govoreći ne bismo prognozirali dobar ishod. Knjiga koja je tematizirala upravo takve životne obrate nosi znakovit naslov: „David i Golijat: neprilagođeni, čudaci i umijeće borbe protiv divova“ (slobodan prijevod, op.a.). Dva slučaja su posebno rezonirala sa Gladwellovom vjerom djetinjstva: prvi je rizičan i skup neposluh hugenota (francuski kalvinisti) nacističkim vlastima u francuskoj pokrajini Le Chambon tijekom 2. svjetskog rata, iz kojeg je hugenotska zajednica izišla snažnijom nego ikad; drugi je dramatičan slučaj obitelji Derksen iz Kanade.

U studenom 1984. godine trinaestogodišnja Candace Derksen se vraćala iz škole u kanadskom gradu Winnipeg, kada ju je zaskočio i oteo silovatelj. Njezino smrznuto tijelo, zavezanih ruku i nogu, pronađeno je dva mjeseca kasnije u obližnjoj kolibi. Sprovod je bio idući dan, a kako su mediji intenzivno pratili razvoj ovog slučaja, novinari su netom poslije Candacinog ukopa pitali njene roditelje Wilmu i Cliffa što misle o osobi koja je počinila ovo zvjerstvo. Njihov odgovor je zaprepastio, pa i razljutio mnoge; Cliff je odgovorio: „Voljeli bismo znati tko je to učinio kako bismo mogli – bar se nadamo – podijeliti ljubav s tom osobom jer ona očito nedostaje u njegovom životu“.  Wilma je nastavila: „Naša glavna briga je bila da nađemo Candace. Sada jesmo. U ovom trenu još ne mogu iskreno reći da opraštam počinitelju… ali svi smo u životu učinili nešto grozno, ili smo makar željeli to učiniti.“ Dok su ove izjave iritirale mnoge, Gladwella je zaintrigiralo odakle ovim ljudima snaga da izgovore ovako nešto u ovakvim okolnostima. Trideset godina nakon nemilih događaja, Gladwell je posjetio Wilmu kao dio istraživačkog rada za svoju knjigu David i Goliat, i taj susret ga je zauvijek izmijenio.

Pred njim je sjedila obična žena koja je govorila tihim glasom o razlozima zašto su ona i suprug uložili velike emotivne napore da oproste ubojici svoje kćeri i da o tom naporu javno progovore. U mennonitskoj tradiciji, radikalno nasljedovanje Isusovog učenja o opraštanju i blagoslivljanju svojih neprijatelja ima visoki prioritet koji se uzima s najvećom ozbiljnošću. Tijekom 20 godina, koliko je policiji trebalo da pronađu i uhite Candacinog ubojicu, u kojem periodu je i njen suprug bio jedan od osumnjičenika za smrt vlastite kćeri, ovo opraštanje Derksenovih je iz pozicije žrtve proizvelo herojski čin. Poput hugenota u Le Chambonu, gdje su sasvim obični ljudi, protiv svake računice i kolaborističkog opredjeljenja ostatka države, deklarativno odbili potpisati odanost Reichu, salutirati nacističkim oficirima, podložiti osoblje svojih škola nacističkom programu te odlučili pružiti Židovima jedno od najvećih skrovišta u Europi, i Derksenovi su snagu pronašli u vjeri u Isusa Krista. Dok je Gladwell o tome teoretski znao iz vjeronauka svog djetinjstva, a kasnije iz povijesnih knjiga, susrevši se sa sasvim običnom Wilmom sposobnom za izuzete pothvate, po prvi puta je neposredno vidio, kako sam kaže, Božju silu. Nije više bilo dvojbe, izvor snage u ovoj ženi nije bio vidljiv niti konvencionalan (izuzetni karakter ili štogod slično) on je dolazio iz nutrine gdje je nastajao u vjeri. Tada je, govori Gladwell, izravno razumio otkuda snaga francuskim hugenotima da se suprotstave sili ratnog stroja nacističke Njemačke, shvatio je poantu priče Davidove pobjede nad Golijatom kao ultimativno nekonvencionalnog izvora Davidove snage u Bogu i tada je shvatio da je njegovo zanemarivanje Božje sile o kojoj je slušao kao dijete zauvijek završilo.

Roko Kerovec, glavni tajnik udruge Step

Izvor: step.hr | Bitno.net


(Korišteni su navodi i izvori Gladwellovog vjerskog obraćenja iz intervjua „Malcolm Gladwell on his return to faith while writing ‘David and Goliath’“ danog za Portal RNS Religion News Sservice, 09. Listopada 2013.; i njegovom članku „How I rediscovered faith“ kojeg  je napisao za online magazin RELEVANT, izdanje siječanj/veljača 2014.)