Završena je prva faza u postupku beatifikacije Chiare Lubich, osnivačice Pokreta fokolara, koja je preminula 2008. godine. Biskup Frascatija, Raffaello Martineli, potvrdio je kako je završila istraga  spisa, ali i kompilacija svjedočanstava koja ukazuju na svetost njezina života, donosi Rome Reports.

Dokumenti će sada biti proslijeđeni na daljnja ispisivanja u Vatikan, nakon čega će Kongregacija za kauze svetaca dati svoje mišljenje te bi naposljetku slučaj trebala predati Papi. “Želimo predstaviti sve elemente koje smo ustvrdili, ozbiljno ih dokumentirati te ih učiniti dostupnima onima koji će ih ocijeniti i naposljetku donijeti odluku”, izjavio je biskup Martinelli.

Predsjednica Pokreta fokolara, Maria Voce, izrazila je radost jer će Crkva proučavati i procijeniti život i vrline njihove osnivačice. “Poniznim duhom ćemo iščekivati odluku Svetog Oca. Molimo da bude izabrana svetom na Njegovu slavu i dobro mnogih ljudi”, izjavila je gospođa Voce. Život Chiare Lubich je utjecao na živote brojnih ljudi koji su se pridružili pokretu koji djeluje u oko 190 zemalja diljem svijeta.

Chiara Lubich rođena je 1920. godine u radničkoj obitelji u Trentu na sjeveru Italije. Otac joj je bio uvjereni socijalist, a majka tradicionalna kršćanka. Školovala se za učiteljicu, ali je uz posao u školi studirala filozofiju u Veneciji. Međutim, jednoga dana je shvatila da je Bog zove da se potpuno daruje Njemu, što je odmah i učinila, iako još nije imala točnu predodžbu o svom pozivu. To se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata.

Njezino zalaganje, temeljeno na otkriću evanđelja, obilježeno je dubokom humanošću, pobuđuje odnose povjerenja i solidarnosti među osobama različitih dobi, rasa, socijalnog položaja, duhovnih tradicija, ostvarujući uzajamno obogaćenje, oblikuje i podiže muškarce i žene obnovljene evanđeoskom ljubavlju.

Chiara Lubich protagonistica je ekumenskog dijaloga, dijaloga među raznim religijama, kao i dijaloga među kulturama.

Šezdesetih godina sugovornica je važnih ličnosti, kao što su ekumenski patrijarh Carigrada Atenagoras I, Demetrios I, nadbiskupi Canterburya Ramsey, Coggan i Runcie, luteranski biskupi Dietzfelbinger, Hanselmann i Kruse, prior Taizea Roger Shultz.

Otvara se i dijalog s drugim religijama: 1981. pozvana je izložiti u Tokiju svoje duhovno iskustvo pred 10 tisuća budista. Započinje rad na traženju zajedničkih vrednota, koji mnogo obećava, i suradnja na društvenom području koja se potom širi i na druge zemlje, sa židovima, muslimanima, budistima, hinduistima, taoistima, sihksima, animistima itd.

Godine 1977. god. u Londonu je primila nagradu Templeton za promicanje religije i mira; 1981. u Londonu Križ reda sv. Augustina od Canterburyja; 1984. u Istanbulu Bizantski križ, 1987. u Sieni Medalju sv. Katarine; 1988. u Augsburgu ekumensku nagradu Proslava augustovskog mira, 1994. u Trentu nagradu Žena, odgojiteljica za mir, a od 1994. je i počasna predsjednica Svjetske konferencije religija za mir (WCRP). U siječnju 2001. hinduističke udruge Shanti Ashram i Sarvadaya koje slijede principe Mahatme Gandhija dodijelile su joj nagradu “Pobornika mira”.

Sudjelovala je kao promatrač na izvanrednoj Sinodi biskupa u Vatikanu 1985., i 1987., a 1999. na Sinodi biskupa za Europu. Na velikom skupu crkvenih pokreta i zajednica koji je Sveti Otac sazvao u Rimu na Duhove 1998. predstavila je svoje iskustvo uz još tri utemeljitelja.

Autorica je brojnih djela duhovnog karaktera koja su prevedena na sve glavne svjetske jezike te je 1995. u Milanu primila nagradu Talijanske udruge katoličkih pisaca i izdavača (UELCI) kao autor godine. Posljednjih godina dobitnica je i dvanaest počasnih doktorata iz raznih znanosti na sveučilištima diljem svijeta. Počasna je građanka mnogih gradova Italije i svijeta, te dobitnica najvećeg državnog priznanja Brazila.

Dobitnica je nagrade UNESCO “Odgoj za mir” 1996., a 28. svibnja 1997. održala je zapažen govor u središtu OUN-a pod naslovom “Prema jedinstvu nacija i naroda”.

Godine 1988. dodijeljena joj je europska nagrada za prava čovjeka.

U travnju 1999. godine posjetila je Hrvatsku, sudjelovala na “Susretu pokreta i crkvenih zajednica vjernika laika” u zagrebačkoj prvostolnici, koji je u prigodi njezina posjeta organizirala Nadbiskupija zagrebačka, te se susrela s biskupima Hrvatske biskupske konferencije. Preminula je 14. ožujka 2008. Proces za beatifikaciju otvoren je 2013. godine.

Bitno.net