Vjerski nesvrstani, odnosno neopredijeljeni, čine uvjerljivo najveću vjersku kategoriju u SAD-u, pokazalo je novo izvješće Pew Research Centra.

Istraživanje koje je objavljeno 24. siječnja pokazuje da „neopredijeljeni“ čine 28% ukupnog stanovništva SAD-a, nadmašujući sljedeću najveću skupinu – katolike, kojih je 20%, prenijela je Nedjelja.ba.

Najnoviji podaci u skladu su s dugoročnim trendom u Americi čiji se državljani u sve većem broju odbijaju vjerski svrstati. Broj takvih se prema posljednjim podacima gotovo udvostručio u odnosu na 16% iz 2007. godine.

Porast ove kategorije rezultirao je ne samo smanjenim sudjelovanjem u vjerskim obredima nego i smanjenjem građanskog angažmana, pri čemu je manja vjerojatnost da oni koji se izjašnjavaju kao „nijedno“ glasuju, volontiraju ili imaju jake grupe prijatelja ili zajednicu.

Tko su „neopredijeljeni“?

Iako ljudi s odrednicom „neopredijeljeni“ ne izjašnjavaju pripadnost određenoj crkvi ili vjerskoj zajednici, i malo je vjerojatno da će posjećivati crkvene službe, nisu svi ateisti. Štoviše, samo je 17% onih koji se izjašnjavaju kao ateisti, dok se 20% njih smatra agnosticima. Većina njih, 63%, jednostavno kaže da su „ništa određeno“.

Posebno je zanimljivo da 69% „neopredijeljenih“ još uvijek vjeruje u Boga, iako samo 13% njih vjeruje u Boga kako je on opisan u Bibliji. Dodatno, 49% njih kaže da su duhovni ili da im je duhovnost vrlo važna.

U prosjeku su „neopredijeljeni“ mlađi od religioznih ljudi. 69% njih mlađe je od 50 godina, dok je, s druge strane, samo 45% vjerski opredijeljenih mlađe od 50 godina.

Dok ateisti i agnostici u prosjeku imaju višu razinu obrazovanja od religioznih ljudi, osobe u kategoriji „ništa određeno“ su u prosjeku slabije obrazovane.

Čak 67% neporedijeljenih, navodi nevjerovanje i skepticizam kao razlog zašto ne pripadaju određenoj religiji. Nešto više od polovice, 55%, kaže da nisu religiozni jer ne vole vjerske organizacije ili imaju loša iskustva s religioznim ljudima, dok 44% ističe kako im vjera ne treba ili nemaju vremena za nju.

Što vjeruju „neopredijeljeni“?

Gotovo polovica njih (43%) vjeruje da organizirana religija čini više štete nego koristi, ali svaki drugi tvrdi da mu je duhovnost vrlo važna. Uz to, mnogi neopredijeljeni vjeruju kako životinje i dijelovi prirode, poput planina i drveća, imaju „duhove ili duhovne energije“.

Pew također navodi da su neopredijeljeni općenito „manje zadovoljni svojim lokalnim zajednicama i manje zadovoljni svojim društvenim životom“. Većina ih je odgojena u kršćanstvu, ali sada se osjećaju odvojeno od vjerskih institucija.

Profesor Michael Pakaluk s Američkog katoličkog sveučilišta rekao je za CNA da je Pewovo izvješće „samo dotaklo površinu“ o utjecaju koji će uspon „neopredijeljenih“ imati na društvo i da to „neće biti dobro“.

Posebno zabrinjavajućom istaknuo je činjenicu da su neopredijeljeni „manje angažirani u svojim zajednicama i u projektu usvajanja i prenošenja civilizacije“.

„Pape su kroz prošlo stoljeće poučavale: ‘Kada iz vida izgubimo Stvoritelja, gubimo iz vida i stvorenje'”, rekao je prof. Pakaluk koji vjeruje da je stalni porast ljudi koji nisu vjerski opredijeljeni „izravna posljedica“ dviju stvari: „sekulariziranog obrazovanja (uključujući slabo vjersko obrazovanje na većini vjerskih koledža i sveučilišta); te traume i lošeg primjera razvoda“.

No, unatoč opasnostima, istaknuo je kako je ovo odlično vrijeme za evangelizaciju.