[VIDEO] Članovi Međureligijskog vijeća BiH molili na mjestima stradanja četiriju naroda te države

U njihovoj pratnji bio je i veći broj njihovih suradnika i suradnica te brojni medijski djelatnici. Ovom pohodu pridružila se i ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH gđa Semiha Borovac sa svojim suradnicama. Međureligijsko vijeće organiziralo je obilazak stratišta s ciljem skretanja pozornosti na neophodnost poštivanja svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Prije samog pohoda, u prostorijama Hebrejske općine u ime članova Međureligijskog vijeća medijima se obratio predsjednik Vijeća gospodin Grigorije koji je kazao da religijama svih nazočnih vjerskih poglavara i članova MRV BiH postoji neobično poštovanje prema mučenicima. Govoreći o mjestima stradanja koja će posjetiti, kazao je da se tu zaista radi o mučenicima te da obilaženje tih mjesta zapravo predstavlja hodočašće s kojega “trebamo nešto naučiti”. Zamolio je nazočne to hodočašće bude put molitve, tišine, poštovanja i sjećanja kao i put pouke.

Molitvu za ubijene na Kazanima na obroncima Trebevića iznad Sarajeva predvodio je episkop Grigorije s nazočnim sveštenicima i pravoslavnim vjernicima. U Križančevom selu molitvu za ubijene predvodio je kardinal Puljić sa svećenicima, časnim sestrama i vjernicima katolicima. U Kruščici pokraj Viteza na mjestu gdje se u Drugom svjetskom ratu nalazio logor, molitvu za ubijene predvodili su predstavnici Hebrejske zajednice. Na Korićanskim stijenama molitvu za ubijene predvodio je efendija Smajić s nazočnim imamima i vjernicima muslimanima.

Nakon molitve na korićanskim stijenama, medijima se najprije obratio episkop Grigorije koji je istaknuo da se obilaskom stratišta čovjek može osobno uvjeriti da u svijetu postoji dobro i zlo te da “sinteza između njih nije moguća”. Prisjećajući se riječi patrijarha Pavla, prema kojima “zločinac poriče ono što je učinio, a pravednik priznaje čak i ono što nije”, kazao je da je normalno da se čovjek danas osjeća krivim, da se stidi, da se kaje i da se trudi nikad ne biti “na zločinačkoj strani koja može učiniti ovakva nedjela kojima smo svjedoci na ovim strašnim mjestima”. Pozvao je sve narode u BiH da učine koliko god je moguće da se ubuduće ovakvi zločini više nikad ne bi dogodili te da bi jedni druge, a i “ovo sunce koje nas grije”, gledali s više sreće i radosti u svojim srcima.

Kardinal Puljić u svom obraćanju zahvalio je episkopu Grigoriju na izgovorenim riječima te podsjetio da je želja članova MRV BiH da u javnosti izgrađuju osjećaj poštivanja žrtava rata iza kojih, kako je kazao, “postoje ljudi koji su ranjeni, koji su ostali bez svojih”. “Želio bih da javnost napokon počne poštivati žrtve rata, posebno kad su pitanju pokojni. Mi svi vjerujemo u život vječni. Upravo je to prilika da molimo za njihove duše. A moleći za njihove duše odgajamo i svoje srce, dok smo na ovoj zemlji, za odgovornost da izgrađujemo vrednovanje čovjeka, njegovog dostojanstva i njegovog prava u ime Božjeg zakona. Uz dužno poštovanje svim zemaljskim zakonima, oni nikad ne mogu biti iznad Božjeg zakona – da je Bog čovjeka stvorio i da Bog čovjeka ljubi”, kazao je kardinal Puljić dodavši da „mi, kao Božja stvorenja, trebamo znati vrjednovati Božji zakon“.

Efendija Smajić je također potaknuo na vjerničko poštivanje svih žrtava na način kako to stoji u svim vjerskim knjigama, te na međusobno nadmetanje u činjenju dobra. Izrazio je žaljenje što to nije uvijek bio slučaj na ovim prostorima, ali i radost da su “zla vremena” ipak iza nas. Osvrćući se na ono što se dogodilo, kazao je da je to djelo “otrgnutih ratnika”, ali da kao vjernici moraju vjerovati u bolju budućnost i moliti Svevišnjeg Boga kako se to nikada više ne bi ponovilo.

U svom obraćanju gosp. Kožemjakin je zahvalio medijskim djelatnicima za njihovu nazočnost i želju da ih prate na ovom hodočašću budući da je, kako je istaknuo, rad MRV BiH u javnosti često neshvaćen na način da se aktivnosti Vijeća pojednostavljuju. Kazao je da se ovim činom želi ukazati javnosti da su žrtve – žrtve, bez obzira kojem narodu ili vjerozakonu pripadali. Podsjećajući da je dan ranije bio Dan sjećanja na holokaust, kazao je da su velika stradanja zaobišla Hebrejski narod u prethodnom ratu, ali da to nimalo ne umanjuje bol koji Hebreji osjećaju prema žrtvama u druga tri naroda.

Na kraju je svoju riječ uputila ministrica Borovac koja je izrazila mišljenje da je ovo povijesni dan za BiH te da je priznanje osude i sjećanje na nevine žrtve stradanja preduvjet da se narednim generacijama stvore uvjeti za bolju budućnost. Dodala je da su zajedničkim obilaženjem stratišta svi nazočni htjeli na osobnom primjeru pokazati kako treba odavati počast nevino stradalim žrtvama, te da je to i pokazatelj dobrih odnosa među vjerskim poglavarima. Pozvala je i druge političke predstavnike u BiH da učine isto kako bi pokazali da su spremni na suživot, toleranciju i preispitivanje vlastitih uvjerenja kako bi doprinijeli da se gradi povjerenje i mir u BiH na dobrobit svih njenih građana.

Na novinarsku primjedbu da se na stratištima u BiH često ne može naći nikakvo obilježje kojim bi se ukazalo da se tu dogodio zločin te upitana da iznese mišljenje o tome kakvi bi spomenici bili prihvatljivi svima, ministrica Borovac kazala je da je potrebno zajednički se dogovoriti i napraviti isti pristup, ali da je svakako bitno doći na mjesta stradanja i zajednički odati počast.

KTA | Bitno.net