Vatikan je odobrio niz liturgijskih prilagodbi za domorodačke zajednice u meksičkoj državi Chiapas, prenosi CNA.

Prema kardinalu Felipeu Arizmendiju Esquivelu, biskupu u miru San Cristóbala de las Casasa, ova odluka pretvara određene domorodačke izraze u “liturgiju Crkve”, uklanjajući percepciju da su oni jednostavno “upotrebe i običaji na koje se gledalo sa sumnjom”.

Vatikanski Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata odobrio je 8. studenoga prilagodbe za etničke skupine Tseltal, Tsotsil, Ch’ol, Tojolabal i Zoque. Također je dodijelio “recognitio” za prijevod na Tseltal ključnih dokumenata učiteljstva, kao što su apostolska konstitucija Missale Romanum i motuproprij Mysterii Paschalis.

Kardinal Arizmendi, koji je predvodio napore meksičkog episkopata za promicanjem ovih prilagodbi, rekao je u izjavi za ACI Prensu da su ove prakse oblik “utjelovljenja vjere u izrazima specifičnim za ove kulture”. Njihovo prihvaćanje od strane Svete Stolice predstavlja znak da “ako u nekim domorodačkim običajima postoje odstupanja, možemo im pomoći da dosegnu svoju puninu u Kristu i njegovoj Crkvi”.

Kardinal je izrazio nadu da će odobrenje “potaknuti proces promicanja sličnih prilagodbi u drugim domorodačkim skupinama”. U tu je svrhu pozvao svoju braću biskupe i pastoralne djelatnike da „budu zainteresirani za davanje liturgijske vrijednosti mnogim katoličkim izričajima naših domorodnih skupina, umjesto da ih gledaju kao običan folklor“.

Kardinal je pojasnio da su “za prinos, molitvu vjernika ili zahvalu nakon pričesti odobreni obredni plesovi”, ističući da je riječ o “jednostavnim pokretima cijeloga skupa, koji su monotoni, kontemplativni, popraćeni tradicionalnom glazbom, te izražavaju isto što i rimski obred, ali u drugačijem kulturnom obliku.”

“Ne mijenja se sadržaj mise nego način na koji se izražava”, rekao je kardinal.

Još jedna odobrena točka je da će žene moći obavljati službu kađenja tijekom mise. “Oni to ne čine običnom kadionicom, nego tamjanom koji je primjeren kulturi”, istaknuo je kardinal.

Kardinal je istaknuo da to “nije feministički zahtjev”, već odgovara običajima domorodačkih zajednica, gdje je “obično žena ta koja kadi tijekom tradicionalnih molitvi”.

U drugoj izmjeni, odobreno je da laik s “priznatom moralnom relevantnošću” može voditi “određene dijelove molitve zajednice”. To se može biti „na početku mise, kako bi se zajednica uvela u slavlje, kako bi se imenovale nakane i molilo za oproštenje“, kao i „u molitvi vjernika, nakon što svećenik uputi početni poziv i završi sa završnom molitvom.” Može se dogoditi i “nakon pričesti kao zahvala, koju svećenik završava popričesnom molitvom”.

“Ne radi se o uklanjanju svećenika iz njegove uloge predsjedavatelja skupštine”, objasnio je kardinal, “jer je on taj koji je zadužen za slavlje i koji autorizira te trenutke.” Time se, istaknuo je, želi osigurati način da okupljeni vjernici sudjeluju.

Kardinal je još jednom naglasio kako se spomenutim izmjenama “ne mijenja se sadržaj rimskog obreda, nego njegov kulturni izričaj”.