Prošle godine je u Danskoj rođeno samo 18 djece sa sindromom Down, što je najmanje otkad Danski središnji citogenetski zavod (DCCR) vrši statistiku, prenosi CNA.

DCCR je nacionalni registar ljudi koji su se podvrgnuli prednatalnim ili postnatalnim kromosomskim testovima, molekularnim biokemijskim testovima ili biokemijskim testovima. Statistiku vrši od 1970. godine.

Osamnaest beba rođenih sa sindromom Down predstavljaju 0,029% ukupnog broja rođene djece u Danskoj, dok je njihov udio u broju rođene djece u SAD-u oko pet puta veći, odnosno 0,14 posto.

Prema riječima danskog profesora fetalne medicine na sveučilištu u Kopenhagenu, Olava Bjørna Petersena, “nizak broj vjerojatno je rezultat slučajne varijacije u brojevima koji su ionako vrlo mali, ali trebao bi potaknuti na važnu raspravu o stavu koje društvo ima prema djeci s poteškoćama”.

Danska je prva zemlja u svijetu koja je još 2004. uvela besplatne prenatalne testove na Downov sindrom za sve trudne žene. Od te se godine nadalje broj djece rođene sa sindromom Down značajno smanjio i kretao se između 22 i 35.

Prema podacima danskog Nacionalnog odbora za zdravstvo, “95 posto trudnih žena u čijem se plodu otkrije kromosomska nepravilnost, odlučuju se za pobačaj”.

Godine 2017. CBS je objavio tekst o tome kako na Islandu “gotovo 100 posto” majki čiji su prenatalni testovi na sindrom Down pozitivni odabiru pobačaj. Kasnije su iz nacionalne sveučilišne bolnice na Islandu demantirali taj podatak kazavši kako 15 – 20 posto majki odbija daljnje testove nakon što oni prvi pokažu sumnju na Downov sindrom.

U Danskoj je pobačaj na zahtjev dopušten do 12. tjedna trudnoće, a nakon tog razdoblja dopušten je ako liječnički odbor zaključi da bi nastavak trudnoće majci izazvao rizike za fizičko i mentalno zdravlje, ako se utvrdi rizik urođenih nedostataka kod djeteta, ako je bila riječ o silovanju, te ako se procijeni da bi zbog lošeg socioekonomskog položaja trudnice odgajanje djeteta za nju bio prevelik teret.