“Oplakujemo kalvariju kojoj su nezasluženo podvrgnuta naša braća i sestre u Ukrajini.” Skupina od 233 svećenika i đakona Ruske pravoslavne Crkve upućuje snažan apel svima onima o kojima ovisi završetak rata u Ukrajini, definiranog kao “bratoubojstvo”, tražeći pomirenje i trenutni prekid vatre. Apel dolazi nakon Nedjelje Posljednjeg suda i u tjednu koji prethodi Nedjelji oproštenja.

Posljednji sud

Podsjećajući da je život svake osobe jedinstven i neprocjenjiv dar Božji, svećenici i đakoni ističu da sve čeka posljednji sud. “Nikakva zemaljska vlast, nijedan liječnik, nikakva garda – čitamo – neće nas zaštititi od ove presude. Zabrinuti za spas svake osobe koja sebe smatra djetetom Ruske pravoslavne Crkve, ne želimo da dođe na ovaj sud noseći teško breme majčinskih prokletstava. Sjetimo se da će krv Kristovu, koju je Spasitelj prolio za život svijeta, u sakramentu pričesti primiti oni koji daju ubilačke naredbe, ne za život, nego za vječne muke”.

Želje vojnicima

U apelu je i misao za one koji danas vode ovaj rat, za vojnike. Želja “svima, i Rusima i Ukrajincima, da se neozlijeđeni vrate svojim domovima i obiteljima. Žalosno je pomisliti na ponor koji će naša djeca i unuci u Rusiji i Ukrajini morati ispuniti kako bi počeli biti prijatelji, opet se poštivati i voljeti.” Potom izražavaju čvrsto uvjerenje da ukrajinski narod mora biti kreator svojih izbora na slobodan način, “ne pod nišanom mitraljeza, bez pritiska Zapada ili Istoka”.

Pomirenje

Čekajući Nedjelju oproštenja, 233 svećenika i đakona Ruske pravoslavne Crkve podsjećaju da će “vrata raja biti otvorena svima, čak i onima koji su teško zgriješili, ako zatraže oproštenje od onih koje su prezreli, uvrijedili ili su ubijeni od njihove ruke ili njihovom voljom”. Ne postoji, ističe se, alternativa međusobnom pomirenju. Sa željom da se korizma započne u duhu vjere, nade i ljubavi, poruka završava ponavljanjem da “nijedan nenasilni apel na mir i prestanak rata ne smije biti nasilno odbačen i smatran kršenjem zakona, jer ovo je božanska zapovijed: Blago mirotvorcima”. Otuda i poziv na dijalog, jer “samo sposobnost slušanja drugoga može dati nadu za izlaz iz ponora u koji su naše zemlje bačene u nekoliko dana”.