Ruska pravoslavna Crkva prekinula je euharistijsko zajedništvo s Carigradskom patrijaršijom.

Odluku je jučer (15. listopada) donio Sveti sinod Ruske pravoslavne Crkve tijekom zasjedanja u Minsku, potaknut nedavnim potezom Sinode Carigradske patrijaršije koja je pokrenula proces priznavanja autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Kijevske patrijaršije.

Podsjećamo, Carigrad je prije nekoliko dana ukinuo odluku prema kojoj je 1686. godine tadašnja Kijevska mitropolija postala dijelom Moskovske patrijaršije. Također Sinod Carigradske patrijaršije odlučio je uvažiti prigovore izopćenog poglavara Ukrajinske pravoslavne Crkve Kijevske patrijaršije, mitropolita Filareta Denisenka, kao i izopćenog poglavara Ukrajinske autokefalne pravoslavne Crkve mitropolita Makarija Maletiča, te ukinuti njihova izopćenja, kao i izopćenja onih biskupa koji su zaređeni po njihovim rukama, te ih zajedno s njihovim vjernicima vratiti u zajedništvo s Crkvom.

U odluci Sinoda navodi se kako su izopćenja i raskol u Ukrajini izazvani ne dogmatskim, već političkim razlozima, te kako u skladu s kanonskim propisima carigradski patrijarh ima pravo zaprimati i rješavati zahtjeve klerika.

Ruska reakcija uslijedila je nakon nekoliko dana objavom priopćenja u kojem su istaknuli: “Primiti u zajedništvo raskolnike i osobe koje je anatemizirala druga lokalna Crkva, zajedno sa svim ‘biskupima’ i ‘klerom’ koje su oni zaredili, zadiranje u tuđi kanonski prostor, pokušaj ukidanja povijesnih odluka i obveza – sve navedeno stavlja Carigradsku patrijaršiju izvan kanonskog prostora te nam, na našu veliku žalost, onemogućuje daljnje euharistijsko zajedništvo s njihovom hijerarhijom, klerom i pukom.”

“Od sada pa do trenutka kada Carigradska patrijaršija odbaci svoje protukanonske odluke, nemoguće je za sav kler Ruske pravoslavne Crkve da koncelebrira s klerom Carigradske Crkve te za puk da prima sakramente koji se vrše u njenim hramovima.”

Što je dovelo do ovakvog stanja?

Ne ulazeći u detalje složenih odnosa Ukrajine i Rusije, spomenimo barem najvažnije događaje iz suvremene povijesti koji su vjersku situaciju u Ukrajini dodatno zakomplicirali.

U vrijeme komunističke vlasti Ruska pravoslavna Crkva protezala je svoju jurisdikciju na čitavu Ukrajinu na čijem je teritoriju postojao takozvani Ukrajinski egzarhat Ruske pravoslavne Crkve. Posljednji egzarh bio je mitropolit Kijeva Filaret Denisenko koji je u vrijeme političkih promjena u bivšem Sovjetskom Savezu želio osigurati što veću autonomiju Pravoslavne Crkvu u Ukrajini. Na sinodu Ruske pravoslavne Crkve u listopadu 1990. godine, biskupi su odlučili umjesto Ukrajinskoga egzarhata stvoriti Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu, priznajući joj “nezavisnost i autonomiju u administraciji”.

Dva mjeseca nakon proglašenja ukrajinske neovisnosti, Sinod Ukrajinske pravoslavne Crkve proglasio je vlastitu autokefalnost tražeći da to prihvati i Sinod Ruske pravoslavne Crkve, no biskupi koji su bili lojalni Moskovskoj patrijaršiji izabrali su nadbiskupa Vladimira za mitropolita Kijeva i cijele Ukrajine i Ukrajinske pravoslavne Crkve, a suspendirali kijevskoga mitropolita Filareta. Njihovu odluku potvrdio je i Sinod Ruske pravoslavne Crkve koji je Filareta izopćio iz Crkve. Unatoč svemu, 25. i 26. lipnja 1992. godine proglašena je Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, na čijem je čelu patrijarh Filaret.

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko u travnju ove godine obratio se Svetomu sinodu Carigradske patrijaršije i patrijarhu Bartolomeju sa zamolbom da pomogne u proglašenju autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne Crkve Kijevske patrijaršije, što je naišlo na snažan otpor prvenstveno Ruske pravoslavne Crkve, ali i Ruske države.

Za Jaroslava Simonova, ukrajinskog otpravnika poslova u Republici Hrvatskoj, riječ je o ruskoj “politici ucjene i zastrašivanja” utemeljenoj na stavu “da samo Moskovska patrijaršija ima pravo zastupati ukrajinsko pravoslavlje”.

“Pravoslavnu Crkvu u Ukrajini predstavljaju tri konfesije: Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva. U zadnje vrijeme u Ukrajini broj vjernika Ukrajinske pravoslavne Crkve Kijevske patrijaršije i Ukrajinske autokefalne pravoslavne Crkve u stalnom je porastu. Stoga je pravoslavna zajednica Ukrajine nedavno izrazila želju i započela proces priznavanja autokefalnosti Pravoslavne Crkve u Ukrajini”, objasnio je Simonov u razgovoru za Glas Koncila.

Miodrag Vojvodić/Bitno.net

Tino Krvavica | Bitno.net