Premda se većina američkih građana smatra religioznima, njih manje od pola formalno pripada crkvi, sinagogi ili džamiji, rezultati su velikog istraživanja čije je rezultate u ponedjeljak objavio Gallup.

Istraživanje provedeno 2020. godine pokazalo je kako se samo 47% Amerikanaca smatra članovima određene crkve, što je najniži postotak zabilježen u više od 80 godina te prvi put da ta populacija čini manjinu u američkom društvu.

Prvo istraživanje takve vrste provedeno je 1937. kada je pripadanje crkvi istaknulo 73% ispitanih. Postotak je ostao stabilan do 2000. no u posljednjih dvadeset godina zabilježen je pad veći od 20 postotnih poena, pokazujući ubrzanu sekularizaciju u zemlji koja je slavila kao vjerska oaza na razvijenom Zapadu.

Gallup, inače, dvaput godišnje ispituje američke građane o njihovim vjerskim stavovima pomoću čega prati trendove na polju religioznosti. Tako se ova analiza oslanja na skupove podataka koji su uzeti u rasponu od tri godine. Konkretno, za razdoblje od 1998. do 2000. prosječna pripadnost crkvi, sinagogi ili džamiji iznosila je 69%, od 2008. do 2010. bila je 62%, a od 2018. do 2020. samo 49%. Tijekom svakog trogodišnjeg perioda proučeni su podaci za više od 6000 odraslih Amerikanaca.

Kao uzrok ovome padu ističu se dva faktora.

Prvi je porast broja Amerikanaca koji se izjašnjavaju nereligioznima, a taj je udio tijekom posljednja dva desetljeća narastao s 8% na 21%. U tome prednjače mlađe dobne skupine, prvenstveno milenijalci i pripadnici Z generacije.

Drugi uzrok je pad formalnog crkvenog članstva među osobama koje se smatraju vjernicima. Tako samo 60% deklariranih vjernika (koji čine 78% američkog društva) pripada nekoj crkvi, dok je njihov udio prije 10 godina iznosio 70%.

Zanimljivo je da je pad zabilježen u svim generacijskim skupinama. Na primjer, prije dvadeset godina 77% “tradicionalista” (osoba rođenih prije 1946.) smatralo se članovima crkve, sinagoge ili džamije, dok danas to vrijedi za njih 66%. Istovremeno, samo trećina milenijalaca ističe formalnu crkvenu pripadnost.

Inače, rezultati su posebno porazni za Katoličku Crkvu. Između 1998. i 2000. prosječno je 76% katolika isticalo pripadnost crkvi, od 2008. do 2010. to je činilo njih 73%, da bi potom uslijedio oštar pad. Naime od 2018. do 2020. samo 58% katolika deklariralo se članovima crkve. Pad je zabilježen i kod protestanata, ali poprilično blaži. Njihovi rezultati tako iznose 73% (1998.-2000.), 72% (2008.-2010.) i 64%. (2018.-2020.).

Dodajmo i kako je negativan trend zabilježen u svim ispitanim demografskim skupinama. Pritom je najveći broj crkvenog članstva zabilježen među republikancima, konzervativcimaa, stanovnicima američkog Juga te odraslim crncima.