Poljska, zemlja u kojoj katolici čine oko 90 posto stanovništva i koja ima bogatu katoličku kulturu, bilježi snažan pad broja zvanja, prenosi CNA.

Tako su ove godine poljske bogoslovije upisale 356 kandidata (od kojih su 114 redovnici) što je pad od čak 20 posto u odnosu na prošlu godinu kada je primljen 441 bogoslov.

Informaciju je u razgovoru za poljsku Katoličku novinsku agenciju podijelio o. Piotr Kot, predsjednik Vijeća rektora bogoslovija.

O. Kot istaknuo je za KAI kako Bog i dalje poziva, ali da mlade osobe teže odgovaraju na poziv. Kao razloge istaknuo je osjećaj nedostojnosti za službu kod potencijalnih kandidata, hiperindividualizam i negativnu sliku o Crkvi potpomognutu nedavno otkrivenim slučajevima seksualnog zlostavljanja, zbog čega je Vatikan disciplinirao neke poljske biskupe.

Inače pad zvanja u zemlji od 38 milijuna stanovnika poprima zabrinjavajuće razmjere ako se današnje brojke usporede s onima iz ranijih godina.

Upravo je to napravio poljski tjednik Gość Niedzielny objavivši kako je 2012. u tamošnje bogoslovije primljeno 828 svećeničkih kandidata. U rekordnoj 2005. brojka muškaraca koji su započeli svećeničku formaciju iznosila je 1145.

Unatoč tome Poljska i dalje prednjači u Europi po broju novozaređenih svećenika. Za usporedbu, susjedna Njemačka koja ima 83 milijuna stanovnika (od čega njih 26,7 posto pripada Katoličkoj Crkvi, tj. nešto više od 22 milijuna) prošle je godine dobila samo 56 novih svećenika.

Istovremeno u Irskoj, zemlji koja je dugo smatrana bastionom katoličanstva, ove su godine samo devetorica muškaraca započela svećeničku formaciju.

Za Hrvatsku ne postoje statistike o broju novih kandidata za svećenstvo, ali uspjeli smo rekonstruirati broj novozaređenih u 2021.

Pročešljavši kroz našu arhivu, kao i onu hrvatskih biskupija te redovničkih družbi, pronašli smo da je ove godine u Hrvatskoj zaređen 41 novi svećenik.

I dok među nekim redovničkim družbama, poput salezijanaca, već godinama traje pravi “bum” zvanja, neke biskupije u 2021. nisu zaredile niti jednog prezbitera. Radi se o Dubrovačkoj, Hvarskoj i Gospićko-senjskoj biskupiji, dok je u Zadarskoj nadbiskupiji zaređen jedan svećenik, pripadnik Franjevačke provincije sv. Jeronima.