Arheološka istraživanja potvrdila tradicionalna vjerovanja o starosti Svetog groba

Znanstvena istraživanja izvršena u sklopu restauracije bazilike Svetog groba u Jeruzalemu, otkrila su razdoblje iz kojeg datira struktura izgrađena oko mjesta za kojeg se vjeruje da je Kristov grob.

Grobnica je otvorena prošle godine za potrebe istraživanja i restauracije na kojima je radio tim stručnjaka Nacionalnog tehničkog sveučilišta u Ateni, a to je bilo njezino prvo otvaranje nakon više stoljeća, čime je omogućeno utvrđivanje starosti dograđivanih materijala.

Radovi na svetištu bili su nužni zbog straha od njegova urušavanja uslijed dugogodišnje izloženosti vlazi i brojnim turistima koji svakodnevno posjećuju mjesto.

Prema podacima koji su donedavno bili poznati, najraniji arhitektonski dokazi u svetištu datiraju ne ranije od razdoblja križarskih ratova, ali prema novim istraživanjima utvrđeno je da mramorne ploče i žbuka koji okružuju grobnicu datiraju iz razdoblja oko 345. godine.

Istraživači su u datiranju koristili tehniku poznatu kao ‘optički stimulirana luminiscencija’ putem koje je moguće utvrditi kada je posljednji put istraživani materijal bio izložen izravnoj svjetlosti.

Ovi pronalasci slažu se s tradicijskim vjerovanjem kako je grobnicu dao urediti car Konstantin, koji je oko nje izgradio baziliku Svetog groba. Vjeruje se da je grobnicu pronašla Konstantinova majka sv. Helena.

Ono što se ovim istraživanjem ne može sa sigurnošću utvrditi jest odgovor na pitanje je li osoba koja je bila položena u gotovo sedamnaest stoljeća star grob Isus iz Nazareta. No prema riječima Freda Hieberta, jednog od arheologa koji radi na restauraciji, i sudionika u izradi dokumentarnog filma National Geographica, postoje dobri razlozi za vjerovati u to.

“S arheološkog stajališta, nema konačnog dokaza. Nema DNK. Ne postoji znak koji to kaže, ne postoji artefakt koji kaže ‘ovdje je, a nije tamo’. No vjerujem znanstvenicima u filmu koji kažu da je usmena tradicija vrlo snažna, a ako je jedinstvena usmena tradicija u ovom području bila ‘ovo je mjesto’, tada je to zasigurno vrlo značajno, ali ne možemo to sa sigurnošću dokazati”, rekao je Hiebert za Catholic News Service.

Otkad je izgrađeno, svetište je nekoliko puta bilo obnavljano i nanovo građeno, zbog šteta nastalih požarima, potresima i vjerskim sukobima, a kako bi se dodatno zaštitilo, idući korak je obnova podzemnih drenažnih i odvodnih cijevi oko grobnice u svrhu stabilizacije njezinih temelja. Nakon toga bi Sveti grob trebao biti spreman za primanje brojnih hodočasnika u godinama koje slijede.

Ivo Džeba | Birno.net