Njemački povjesničar René Schlott izjasnio se protiv ukidanja tajnosti konklave. Takva bi odluka “uništila dio čarolije” izbora za papu i ugrozila legitimnost cijelog procesa, rekao je Schlott u petak za KNA, kako prenosi Katolisch.de. Njegov komentar dolazi nakon što je beogradski nadbiskup i sudionik konklave, kardinal Ladislav Nemet, pozvao na ukidanje tajnosti oko izbora za papu kako bi se spriječile naknadne glasine.

Schlott je kazao kako je upravo tajnost ono što ljude fascinira. Činjenica da se radi o zaštićenom, tradicionalnom ritualu povećava javni interes – i istovremeno štiti postupak od trivijalizacije. „Da sam savjetnik Crkve za medijsku politiku, savjetovao bih: Samo nemojte smanjiti tajnost.“

Konklava nije samo glasanje, već liturgija, objasnio je povjesničar, dodavši kako se povlačenje kardinala u Sikstinsku kapelu shvaća kao znak posebne ozbiljnosti. „Izbor za papu crpi svoju legitimnost iz duge tradicije – i iz činjenice da funkcionira već preko 500 godina.“ Od 15. stoljeća njime se uspijevaju imenovati pape koje svi unutar Crkve priznaju, a tajnost u tome igra važnu ulogu, smatra Schlott.

Međutim, njemački povjesničar također suosjeća s Nemetovim prijedlogom – posebno zbog iskustva proteklih konklava. Schlott se prisjetio izbora Benedikta XVI. 2005. kada je čak i prije nego što je Ratzingerov izbor službeno objavljen, njemački televizijski novinar navodno saznao rezultat putem SMS poruke. „To pokazuje da mediji danas igraju veliku ulogu, te da su i kardinali samo ljudi.“

Prema Schlottu, javna objava rezultata glasanja – slično političkim glasovanjima – stvorila bi veću jasnoću, a povjesničar upozorava i na to da mogućnost curenja informacija raste s povećanjem brojem kardinala.