Prema najnovijim podacima hodočasničkog ureda u gradu Santiagu de Composteli, glavnom odredištu Puta, u taj je grad, različitim hodočasničkim rutama, došlo 499 239 osoba. Među njima je najviše Španjolaca, 208 378 ili 42 posto od ukupnog broja. Slijede državljani Sjedinjenih Američkih Država (38 052) te Italije (28 599). Među hodočasnicima i dalje je najpopularnija “francuska ruta”, a slijedi je “portugalska”.

Premda je ukupan broj zabilježenih hodočasnika zasigurno veći od službenog, hodočasnički ured u Santiagu potvrdu o završenom Caminu izdaje samo onima koji pomoću pečata mogu dokazati da su posljednjih 100 kilometara staze prošli pješice ili posljednjih 200 kilometara biciklom.

Veći broj Hrvata

Iz Hrvatske je prošle godine zabilježeno 1006 hodočasnika, što u odnosu na njih 798 iz 2023. predstavlja rast od 26 posto. Od susjednih zemalja, najviše hodočasnika zabilježeno je iz Mađarske (1837), a Putem sv. Jakova prošlo je i 816 osoba iz Slovenije, 139 iz Srbije te 7 iz Crne Gore. Određeni problemi zabilježeni su s podacima iz BiH jer je za 40 hodočasnika u statistici navedeno da su iz “Bosne”, a za jednog da je iz “Hercegovine”.

Zanimljivo, premda su u Santiago de Compostelu, prema statistici, dolazili ljudi iz gotovo svih država i teritorija svijeta, ove godine, za razliku od 2023., nije zabilježen niti jedan hodočasnik s vatikanskom putovnicom.

Što se tiče motiva, većina hodočasnika na Camino je krenula isključivo iz vjerskih razloga (47,35 posto). “Vjerske i druge razloge” navelo je 33,37 posto hodočasnika, dok za 19,28 posto hodočasnika motivi nisu bili vjerske prirode.

Drevno hodočašće

Od 9. stoljeća, kada je pronađena grobnica za koju se smatra da pripada apostolu Jakovu, Santiago de Compostela postao je jedan od glavnih duhovnih centara Europe i hodočasničko odredište od neusporedive važnosti.

Camino de Santiago, drevna mreža hodočasničkih ruta, spaja se u katedrali Santiago de Compostela, gdje se čuvaju i štuju relikvije sv. Jakova Velikog, jednog od apostola Isusa Krista.