Vatikanski „ministar vanjskih poslova“ podsjetio je da Sveta Stolica održava diplomatske odnose s raznim državama na području Balkana, otkako su oni nastali nakon raspada Austro-Ugarske te u tom smislu pojasnio: „U studenome 1919. Sveta Stolica priznala je Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a 2. ožujka 1920. poslala prvoga apostolskog nuncija nadbiskupa Francesca Cherubinija. Iste godine bila je otvorena i Apostolska nuncijatura u Beogradu. Zato je točnije reći da je to stota obljetnica prisutnosti Apostolske nuncijature, nego stota obljetnica diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Srbije.“

Odgovarajući na upit kada se može očekivati posjet pape Franje Srbiji, nadbiskup Gallagher je odgovorio da postoji službeni poziv Svetom Ocu da posjeti Srbiju te da je on izrazio želju za posjetom. „Ipak, čini se da u Srbiji i dalje ima onih koji misle da vrijeme za takav posjet još nije došlo. Dodao bih konstataciju da su oko pet posto građana Srbije katolici i mislim da bi i oni, zajedno sa svojim biskupima, također željeli primiti Svetoga Oca u ‘svojim domovima’“, rekao je vatikanski tajnik za odnose s državama.

Osvrnuo se u razgovoru za srpski list „Politika“ nadbiskup Gallagher i na međunarodne odnose i multilateralnu suradnju, istaknuvši da oni ne zahtijevaju samo osiguravanje opće sigurnosti i ravnoteže, već i postizanje većega napretka u međusobnom očuvanju mira te promicanju univerzalnih ljudskih prava. „U tom kontekstu Sveta Stolica uvijek dobiva novu i dublju važnost. Zapravo, zbog svoje crkvene prirode i zahvaljujući svom moralnom autoritetu, koji je univerzalno priznat, njegovim se diplomatskim uključivanjem redovito nastoji olakšati suživot između i unutar naroda, u bliskoj suradnji s lokalnom hijerarhijom“, rekao je nadbiskup Gallagher.

„U dramatičnom kontekstu globalnoga sukoba hitno je potrebno uspostaviti neagresivnu komunikaciju. Bitno je prevladati loše navike brzoga diskreditiranja protivnika, etiketiranja protivnika pogrdnim izrazima. Trebamo komunikaciju sposobnu za dijalog, koja je aktivno uključena u promicanje potpunoga razoružanja i posvećena razgradnji ratnoga mentaliteta“, kazao je nadbiskup Gallagher odgovarajući na koji način mediji mogu pridonijeti sprječavanju ratnih sukoba, među kojima i onoga aktualnoga u Ukrajini.

Spomenut je u razgovoru s nadbiskupom Gallagherom u pitanju novinara i „sukob izazvan raspadom Jugoslavije“ u kontekstu situacije na Balkanu, na što je on odgovorio: „Uvjeren sam da – kada se govori o miru i dijalogu na Balkanu – ne može se ne spomenuti prilika koju nudi europski put. Želio bih ponoviti da Sveta Stolica blagonaklono gleda na europske težnje balkanskih naroda, snažno ih podupire i nada se da će uskoro doći do učinkovite i cjelovite realizacije. Svijet, pa tako i Balkan, moraju više ulagati u kulturu susreta kako bi se prevladala kultura sukoba, a to je tema draga papi Franji. Jedan od važnih elemenata kulture susreta, uz gostoljubivost i predanost, jest dijalog“, rekao je nadbiskup Gallagher.