Bosnu i Hercegovinu svake godine napusti oko 10 tisuća Hrvata, procjena je koju je na tiskovnoj konferenciji povodom 77. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH izrekao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Procjena se, poručio je kardinal, temelji na broju katolika do kojeg se dolazi prigodom blagoslova kuća u božićnom vremenu, premda je i taj podatak “sve nesigurniji”, prenosi IKA.

“Pola BiH nema. Dva milijuna ljudi iz BiH je vani. Kako se to dogodilo? Ljudi su ginuli za tu zemlju… oni koji su dijelove tijela ostavili, sad odlaze. Pa ne možemo biti hladnokrvni. Što rade ljudi koji su krojili BiH? BiH u povijesti nikad sama sebe nije krojila, uvijek su je krojili drugi. I danas je tako.”

Kardinal Vinko Puljić istaknuo je kako su se tijekom 77. redovitog zasjedanja biskupi dotaknuli “svih bitnih tema”, među kojima i potrebe da zakonodavci donose pravedne zakone kojima neće nanositi novu štetu u vidu otimanja oduzete imovine, poručivši kako bi privatno vlasništvo u novom društvu trebalo biti ozbiljno vrednovano. Također su se osvrnuli i na pitanje uređenja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika na području BiH, ističući nedostatak državne strukture koja bi ovom pitanju posvetila potrebnu pažnju.

“Zdravstveno i mirovinsko osiguranje nije u istoj razini: jedno je u Republici Srpskoj, drugo je u Federaciji BiH jer ide po županijama ili kantonima, tako da, zapravo, ne znaju ‘u koju će nas vreću strpati’. Dakle, taj zakon ne postoji, premda je Zakon o slobodi vjere i pravnome položaju Crkava i vjerskih zajednica donio tu mogućnost koja nije provedena“, kazao je kardinal.

Na konferenciji koja je upriličena u utorak, 5. studenog, govorio je i vojni biskup u BiH Tomo Vukšić.

On se osvrnuo na prijedlog novog programa za dijecezanske i redovničke svećeničke kandidate koji bi uz studij uključio i dodatnu “pastoralnu godinu”. Tako bi svi bogoslovi nakon petogodišnjeg akademskog obrazovanja trebali provesti dodatnu godinu u nekoj vrsti prakse prije nego započnu dušebrižničko djelovanje. Biskup Vukšić kazao je da bi novi program trebao biti završen do kraja tekuće akademske godine kako bi se od sljedeće jeseni mogao primijeniti za sve buduće svećenike.

Kardinal Puljić osvrnuo se, pak, na pitanje povrata imovine poručivši kako je razočaran što se crkvena oduzeta imovina uništava, prepisuje i prodaje, a zapravo ne donosi se zakon o povratu imovine.

Podsjetio je da su članovi Međureligijskog vijeća BiH donijeli zajednički stav prema kojem bi se trebalo oduzetu imovinu vratiti u naturi ili, ako to nije moguće, pronaći odgovarajuću zamjenu. „Ako nije moguće pronaći ni zamjenu, onda se donese vrijednost oduzete imovine i da država preuzme odgovornost vraćanja tih sredstava. Nažalost, mi smo to već prije deset godina dali u državne strukture. Do danas nijedan odgovor nije stigao“, rekao je kardinal Puljić, podsjetivši da su, kada je na razini RS-a bio izglasan zakon o vraćanju imovine, međunarodni predstavnici zaustavili proces. Kazao je da mu kao građaninu smeta „traljavo“ ozračje u kojem je teško ostvariti prava i u kojem se, kada je riječ o problemu povrata imovine, jedino može započeti proces na sudovima u čije presude se, kako je kazao, čeka godinama, a nepravda i dalje traje.

“Mi moramo dići glas za obranu ljudskih prava, a jedno od njih je i pravo na imovinu – privatno vlasništvo”, kazao je kardinal Puljić, pojasnivši da biskupi u ovom slučaju ne govore samo o imovini Katoličke Crkve, već svakog čovjeka: “Ono što želiš da ti drugi čini, čini i ti drugom. Ono što ne želiš da drugi čini tebi, nemoj ni ti drugome činiti! To je jedno načelo koje nedostaje u javnom mnijenju – ono što tražim za sebe, da priznam i drugome”, riječi su kardinala Puljića.

Na pitanje je li na zasjedanjima Međureligijskog vijeća BiH koji dijelom čine i predstavnici Islamske zajednice BiH, bilo govora oko predstojećeg ročišta na kojem će se razmatrati tužba Islamske zajednice za povrat u posjed crkve sv. Marije u Jajcu, kardinal Puljić kazao je da je to „lokalni fenomen“ na spomenutom području, te da, usprkos iznošenja pojedinosti ovog slučaja u okvirima MRV-a, nije bilo razumijevanja i razgovora već se krenulo sudskim putem. Izrazio je nadu da će se sve ipak riješiti „razumijevanjem i pameću“.

Zamoljen da iznese svoje mišljenje oko „Groblja mira“ u mjestu Bilama kod Mostara, kardinal Puljić kazao je da se tim grobljem želi obilježiti žrtve svih ratova što, kako je kazao, ima svoju poruku: znati poštivati stradale. Izrazio je želju da se mrtvima u javnosti ne politizira i ne manipulira, već da se mrtvi poštuju, bez obzira od koga su stradali „jer iza svakog pokojnika netko krvari“. Napomenuo je da se i pogani štovali mjesta gdje su pokopani mrtvi, a da danas u „naprednoj kulturi“ često to nije slučaj.

Na zamolbu da prokomentira istup branitelja Vladislava Berića tijekom proslave 25. obljetnice oslobođenja Kupresa, vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić kazao je, premda nije informiran o konkretnom slučaju, da veterani rata, pogotovo invalidi, osobe koje trpe od psiholoških posljedica poput PTSP-a i sličnih zaslužuju veću društvenu, medicinsku, ali i materijalnu brigu i zaštitu.

Nadovezujući se na isto pitanje, kardinal Puljić kazao je da su sadašnji voditelji vlasti naslijedili mentalitet bivšeg sustava u kojemu se znalo da smo „svi jednaki, ali zna se tko je jednakiji“. „Prije smo imali jednoumlje, sada imamo troumlje. Tako da, zapravo, tu je jedan problem – sve je ispolitizirano. Nije to samo kod nas u BiH, to je, skoro bih rekao, u Europi. Ovdje moramo stvarati ozračje jednakopravnosti. Ta jednakopravnost nije prisutna u javnosti nego nekakav način ‘privilegiranosti’“, rekao je kardinal Puljić, upozoravajući da je korupcija etički i moralni problem koji je postao dijelom mentaliteta društva, koje će od toga „teško ozdraviti“.

Nadovezujući na političku situaciju u BiH, biskup Vukšić kazao je da pitanje novinara sasvim opravdano, ali da oni kao biskupi i predstavnici Katoličke Crkve nisu i društveno-politički protagonisti. „Naš govor o tim pitanjima uvijek je u skladu s crkvenim naukom: načelan, polazi od etičkih i moralnih principa. Zastupamo društvenu pravdu, potrebu i provođenje društvene pravde; još prije toga donošenje pravednih zakona, dosljedna primjena pravednih zakona; izostanak svakog oblika diskriminacije, bilo one tzv. negativne, bilo pozitivne tj.: nitko ne smije imati ni manje niti itko smije imati više prava itd. Kad su ti principi u pitanju, onda Katolička Crkva po cijelome svijetu očekuje da budu provođeni, ne samo u politici, nego i u gospodarstvu, u zdravstvu, u prosvjeti, na sveučilištima, u znanstvenim institucijama, u kulturi itd…“, kazao je biskup Vukšić, dodavši da se Katolička Crkva, u svom obraćanju svim ljudima, neumorno zauzima oko pozivanja na obraćenje i pristajanje i u praksi na ova spomenuta načela.

Bitno.net