Izdavačka kuća HarperCollins jučer je objavila knjigu Communion u kojoj potpredsjednik SAD-a James David Vance opisuje svoj put do katoličke vjere. Uz svoje djetinjstvo i desetljeća provedena u evangeličkom, a kasnije ateističko-liberalnom okruženju, Vance opisuje divljenje koje je katolička vjera u njemu naknadno probudila – a koju osjeća i danas, prenosi Katholisch.de.

Knjiga također sadrži opis susreta Vancea i njegove obitelji s papom Franjom u Vatikanu, i to dan prije Papine smrti. Osim toga, Vance se dotiče važnih etapa iz vlastite biografije, od obiteljskog života, preko vojnih dana i studentskih godina, pa sve do svoje karijere uspješnog autora bestselera i političara.

Pišući o Katoličkoj Crkvi, Vance ističe da je jedna od stvari koja ga njoj najviše privlači „činjenica da se temeljna doktrinarna pitanja vrlo rijetko mijenjaju, a čak i tada tek nakon dugog, mukotrpnog procesa koji uključuje mnoga crkvena tijela. Zbog toga katoličanstvo djeluje stabilnije, što privlači brojne mlade obraćenike s kojima sam razgovarao, a koji traže duboki smisao usred kaosa modernog života.”

Među ključnim trenucima na svom putu prema vjeri, Vance navodi razgovore s dvojicom dominikanaca u Washingtonu, rođenje svog prvog sina te iskustvo u katedrali u Burgundiji. Tamo je osjetio cjelokupnu dugu i složenu povijest Katoličke Crkve. O svojoj spoznaji u tom trenutku piše: „Pa ipak, Crkva, ova građevina i zajednica vjernika preživjeli su sve to.” Ubrzo nakon toga zatražio je krštenje.

Kao važnog za obraćenje istaknuo je i kontroverznog američkog investitora Petera Thiela koji je bio jedan od njegovih prvih političkih pokrovitelja. „Kao vjerojatno najpametnija osoba koju sam ikada upoznao, sasvim se otvoreno izjašnjavao kao kršćanin”, napisao je Vance, dodajući da je Thiel „srušio jednostavnu društvenu predrasudu koju sam stvorio – da su glupi ljudi religiozni, a pametni ateisti.”

U knjizi se nalazi i izvještaj o Vanceovom posjetu Vatikanu za Uskrs 2025. godine. U jednom trenutku izražava razočaranje susretom s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom, i drugim vatikanskim diplomatima. Po pitanju migracija, prema njegovim riječima, nisu govorili dovoljno jasno: „Ono što su rekli bilo je previše apstraktno da bi bilo od koristi.” Bio je, kako kaže, „iznenađen time što se jedno od rijetkih tijela s moralnim autoritetom i globalnom perspektivom po pitanju migracija činilo toliko uplašenim reći išta kontroverzno da su na kraju radije izabrali ne reći ništa.”

Od vatikanskih diplomata američkom potpredsjedniku je draži bio papa Franjo, s kojim se susreo u Vatikanu dan prije Papine smrti. Vance je izjavio da nikada nije dijelio odbojnost prema Franji koju gaji dio konzervativnih katolika, čak i kada se s njim nije slagao. „On je bio Papa, Donald Trump predsjednik, a ja potpredsjednik. Imali smo različite uloge i bile su mi draže njegove jasne opomene nego neodređene stvari koje sam čuo u Vatikanu.”

Iako izvještaji o knjizi ne spominju da Vance igdje piše o odnosu s Lavom XIV., on je zasad obilježen s nekoliko neslaganja. Lav XIV. je još kao kardinal Prevost na svojem Twitter profilu kritizirao Vanceov stav o katoličkom pogledu na „red ljubavi“ u odnosu prema migrantima, dok je Vance nedavno poručio papi Lavu XIV.,  da bi trebao „biti oprezan kada govori o teološkim pitanjima“.