Samo desetak dana nakon što je njihovu zemlju posjetio papa Franjo, donji dom čileanskog parlamenta izglasao je zakon o promjeni ‘rodnog identiteta’.

Kako javlja Catholic News Agency, zakon kojim se “priznaje i stavlja pod zaštitu rodni identitet”, sakupio je dovoljan broj glasova u tamošnjem Zastupničkom domu. Radi se o jednom od prioriteta sadašnje vlada na čelu s predsjednicom Michelle Bachelet koja je u velikoj koaliciji okupila različite političke snage od kršćanskih demokrata do komunista.

U slučaju da zakon prođe u gornjem domu parlamenta tj. Senatu, omogućio bi punoljetnim osobama da promijene ime i spol na službenim dokumentima bez prethodne operacije spola ili psihološke evaluacije. Prvi prijedlog zakona podnesen je još 2013. godine.

Papa Franjo je, pak, više puta progovorio o rodnoj ideologiji nazvavši je dijelom “ideološke kolonizacije”.

Od 120 zastupnika, zakon je dobio potporu njih 68.

Zakon o promjeni “rodnog identiteta” treći je u nizu zakona kojim se pokušavaju promijeniti konzervativne društvene politike koje su dominirale Čileom zadnjih desetljeća. Tako je u kolovozu prošle godine Ustavni sud presudio u korist legalizacije pobačaja koji je do tada bio u potpunosti zabranjen u toj latinoameričkoj zemlji.

Prema novom zakonu, abortus se može izvršiti u tri slučaja: kad trudnoća ugrožava život majke, kad fetus ima malformacije ili teške patologije te u slučaju trudnoće koja je posljedica silovanja.

Čile je godinama služio kao primjer pro-life aktivistima diljem svijeta, osobito što je rušio mit o povećanju smrtnosti majki u slučajevima kada je abortus zabranjen ili ograničen na iznimne slučajeve.

Osim legalizacije pobačaja, predsjednica Bachelet predložila je i zakon o legalizaciji “istospolnog braka” koji je u proceduru ušao krajem ljeta. Premda je istospolno civilno partnerstvo uvedeno još 2015. godine, njime nije omogućeno posvojenje djece od strane istospolnih parova.

No zakon o “istospolnom braku”, kao i spomenuti prijedlog o promjeni “rodnog identiteta” mogli bi naići na prepreke u slučaju da ne budu izglasani do ožujka 2018. kada dosadašnja predsjednica napušta ured, a zamjenjuje je konzervativni predsjednički kandidat Sebastián Piñera koji je na posljednjim izborima, 17. prosinca, dobio 54% glasova.

Piñera, koji je već služio kao predsjednik Čilea između 2010. i 2014. (čileanski zakoni onemogućuju da predsjednik bude biran na uzastopni mandat), više je puta istaknuo svoje protivljenje “istospolnom braku”, istaknuvši kako smatra da je brak “prirodna zajednica muškarca i žene”.

Unatoč tome, upravo je Piñera predložio zakon o civilnom partnerstvu (izglasan tek u mandatu predsjednice Bachelet) koji je istospolnim parovima dao određena prava koja imaju i vjenčani parovi.

“Duboko vjerujem da je brak po prirodi između muškarca i žene, ali to me uvjerenje ne sprječava da prepoznam kako postoje i drugi oblici emocionalnih veza”, izjavio je tom prilikom.

Unatoč bogatoj katoličkoj povijesti i kulturi, Čile je posljednjih godina ušao u proces ubrzanog sekularizma. Broj katolika opada i trenutačno obuhvaća oko 55% tamošnjeg stanovništva. Sekularizaciji su pomogli i skandali koji povezuju tamošnju Katoličku Crkvu sa seksualnim zlostavljanjem.

Tino Krvavica | Bitno.net