Nakon što je papa Franjo u petak, tijekom obraćanja predstavnicima armenske vlasti, Diplomatskog zbora i građanskog društva, za pokolj 1,5 milijuna Armenaca upotrijebio riječ genocid, nije trebalo dugo čekati na turski odgovor, što je upravo ono čega se pribojavala vatikanska diplomacija.

Službena Ankara uputila je odgovor preko zamjenika premijera Nurettina Caniklija koji je izjavio kako se u Papinoj izjavi vide tragovi “križarskog mentaliteta“.

Rekavši kako je Papina izjava “vrlo nesretna“, Canikli je nadodao kako se “nažalost, tragovi i odrazi križarskog mentaliteta mogu vidjeti i u Papinim aktivnostima”.

“Papina izjava nije iznimka. Ne radi se o objektivnoj izjavi jer nema temelja u stvarnosti. Svi to znaju, mi to znamo, cijeli svijet to zna, Armenci također to znaju.”

Cijelu stvar uskoro je pokušao smiriti vatikanski glasnogovornik pater Lombardi izjavivši kako je Sveti Otac došao u Armeniju graditi mostove te da svi koji pozorno slušaju njegove riječi to mogu primijetiti.

“Potičem sve da pažljivo i s razumijevanjem pročitaju što je Papa rekao i napisao. Razumijem da postoje različiti pogledi na probleme i napetosti, međutim, cilj onoga što je Papa izrekao jest da poveže ljude. Molio je za ovo. Također nije izrekao ništa protiv turskog naroda, već je govorio o pomirenju između Armenaca i Turaka.”

Lombardi je također nadodao kako se treba izbjegavati izraz “križarski duh/mentalitet”.

“Papa nikada nije bio križar, on želi graditi mir, a ne voditi rat.”

“Budite veleposlanici mira”

Papa Franjo doista je danas, prilikom ekumenskog susreta na kojem se okupilo 50 000 ljudi, pozvao na pomirenje armenskog i turskog naroda.

“Neka Bog blagoslovi vašu budućnost i dade da se nastavi put pomirenja između armenskoga i turskoga naroda, kao i da se uspostavi mir u Gorskom Karabahu”. rekao je Sveti Otac pozvavši pritom Armence da budu “veleposlanici mira” poput sv. Grgura iz Nareka, armenskog sveca kojeg je prije godinu dana proglasio crkvenim naučiteljem.

On je u svojoj knjizi, koja bi po Papinu mišljenju mogla biti nazvana “duhovnim ustavom armenskoga naroda” tražio za svoje neprijatelje oprost i milosrđe: “Nemoj satrti one koji me grizu: preobrazi ih!”

“To je vapaj milosrđa za sve ljude”, istaknuo je papa Franjo. “Neka Armenci, nazočni u brojnim zemljama, i koje želim bratski zagrliti, budu vjesnici te težnje prema zajedništvu. Cijelom je svijetu potreban vaš navještaj, treba mu vaša nazočnost, treba mu vaše najvjerodostojnije svjedočanstvo. Mir vama!”

Papa Franjo kao protuteža Erdoganu

Ovo nije prvi sukob oko Armenije koji je izbio između pape Franje i Turske. Naime prije otprilike godinu dana, prilikom obilježavanja stogodišnjice pokolja nad Armencima u Vatikanu, Sveti je Otac također upotrijebio izraz genocid, zbog čega je Turska povukla svog veleposlanika iz Vatikana. Dvije zemlje nisu imale diplomatske odnose sljedećih deset mjeseci. Službena Ankara, međutim, još uvijek nije najavila kakve će, i hoće li ikakve diplomatske mjere poduzimati ovog puta.

Premda je papa Franjo do sada često znao biti kritiziran zbog svog “pomirljivog tona” i “nedostatka preciznosti” (osobito prilikom govora u američkom Kongresu kada je, po mišljenju nekih, “propustio” podržati borbu “pro-life Amerikanaca” ili tijekom potpisivanja sporazuma s moskovskim patrijarhom Kirilom I. za koji su ukrajinski grkokatolici smatrali da negira rusku invaziju na Ukrajinu) čini se kako je ovaj put odlučio koristiti eksplicitniji rječnik.

Premda su nam njegovi razlozi nepoznati, ne možemo ne primijetiti kako je Sveti Otac jasno pokazao kako progon kršćana, koji se već stoljećima događa na tim prostorima, ne prolazi nezamijećeno. Njegova izjava ima još veću težinu ako se uzme u obzir da je kao metu uzeo Tursku, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokrenuo reislamizaciju nekad sekularne zemlje.

Erdogan je tako ponovno ustanovio proslavu pada Konstantinopola u osmanske ruke, a ovogodišnja obljetnica okupila je tisuće muslimana koji su ispred Aje Sofije (nekad kršćanske bazilike koju su Turci pretvorili u džamiju, a kasnije u muzej) prosvjedovali i molili kako bi se ta velebna građevina ponovno prenamijenila u džamiju.

I dok je spomenuta vijest promaknula velikom broju europskih i hrvatskih medija, papi Franji očito nije.

Tino Krvavica | Bitno.net