Estonija će u subotu, 6. rujna, biti domaćin prve beatifikacije u svojoj povijesti, kada će nadbiskup Eduard Profittlich SJ (1890.–1942.), koji je umro u sovjetskom zatvoru u Kirovu, biti proglašen blaženim. Svečanost na Trgu slobode u glavnome gradu Talinu predvodit će kardinal Christoph Schönborn kao papin izaslanik, izvijestila je 1. rujna KNA.

Eduard Profittlich rođen je u Njemačkoj, nedaleko od Bonna. U Estoniju je došao 1930. kao župnik, a već godinu kasnije preuzeo je vodstvo Katoličke Crkve u zemlji. Godine 1936. postao je nadbiskup. Nakon sovjetske aneksije 1940. odbio je napustiti svoju zajednicu, zbog čega je uhićen, suđen i osuđen na smrt. Presuda nije izvršena jer je početkom 1942. umro u zatvoru. Dekret o mučeništvu odobrio je papa Franjo 2024. godine.

Povjesničar Jaak Valge sa Sveučilišta u Tartuu naglasio je da beatifikacija šalje snažnu poruku i današnjem vremenu. „Pokazuje podršku Katoličke Crkve i zapadnog svijeta Estoniji. Zemlja ne zaboravlja svoje mučenike i zna cijeniti vjernost i žrtvu“, rekao je.

Estonski biskup Philippe Jourdan poručio je da beatifikacija nije samo sjećanje na prošlost, nego i poziv na izgradnju društva utemeljenog na slobodi, savjesti i pravednosti.

Nadbiskup Eduard Profittlich. Foto: Javna domena/Wikimedia Commons

Svečanost će započeti misom u 11 sati na Trgu slobode. Nakon toga slijedi hodočasnička proslava u dvorištu katedrale sv. Petra i Pavla, prijem u muzeju Niguliste te ekumenska molitva posvećena sjećanju na sve žrtve sovjetskih deportacija.

Estonija i ateizam

Kontekst beatifikacije posebno je zanimljiv ako se uzme činjenica da je Estonija jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu.

Prema podacima Eurobarometra iz 2010., samo 18 % Estonaca vjeruje da postoji Bog, a popis stanovništva iz 2021. pokazuje da čak 58 % građana ne pripada niti jednoj vjerskoj zajednici.

Tome su uzrok brojni povijesni razlozi, među kojima posebnu ulogu ima nacionalno buđenje u 19. stoljeću kada su estonski intelektualci i nacionalisti odbacili luteranizam, dominantnu kršćansku crkvu do tada u zemlji, zbog njene povezanosti s njemačkom kulturom. Sovjetskom okupacijom u Drugom svjetskom ratu, religija je dodatno izgubila na važnosti.

Danas su najveće vjerske zajednice u Estoniji pravoslavlje sa 16% te luteranizam s gotovo 8% udjela.