Državni ugovor između Češke i Svete Stolice zaustavljen zbog pitanja ispovjedne tajne

Ustavni sud Republike Češke 1. travnja je utvrdio da su dijelovi ugovora između Češke i Svete Stolice u neskladu s češkim Ustavom i stoga ga nije moguće ratificirati.

„Ne slažemo se s odlukom većine sudaca Ustavnog suda, ali je prihvaćamo“, napisala je Češka biskupska konferencija u priopćenju. Episkopat smatra „pozitivnim što sud nije odbacio ideju postojanja ugovora sa Svetim Stolom, već se ograničio samo na pojedine odredbe.“

Sporazum o nekim pravnim pitanjima potpisali su 2024. državni tajnik Vatikana kardinal Pietro Parolin i tadašnji premijer Petr Fiala. Kasnije su ga odobrila oba doma češkog Parlamenta i poslan je predsjedniku države na ratifikaciju.

Međutim, skupina zastupnika podnijela je ustavnu tužbu, a Ustavni sud je 1. travnja naveo da su problematična dva dijela sporazuma.

Presuda kaže da bi konkordat „dao pravnim osobama Katoličke crkve snažan alat za sprječavanje da njihovi dokumenti (arhivski materijali) postanu dostupni.“ Crkveni arhivi važan su izvor kulturnog bogatstva i povijesti, no sporazum bi „oslobodio katoličke crkve obveze poštivanja Zakona o arhivima, koji bi, međutim, i nadalje vrijedio za sve druge crkve“, objasnio je sud.

Drugi prigovor tiče se ispovjedne tajne, koja bi bila nepovrediva bez iznimki i predstavljala „jasno kršenje neutralnosti države i načela jednakog postupanja prema različitim crkvama.“

U presudi se navodi da je svaka strana sporazuma drugačije to shvatila, uz dodatak da bi ispovjedna tajna bila zaštićenija od profesionalne tajne.

Izdvojena mišljenja

Troje od 15 sudaca Ustavnog suda iznijelo je drugačiji stav, tvrdeći da se sud nije bavio važnim dijelom pravnog spisa koji su predstavili senatori, poput prigovora na „navodnu povlasticu Katoličke crkve u pružanju pastoralne skrbi u raznim vrstama institucija i ustanova“.

Međutim, priznali su da je „Sveta Stolica subjekt međunarodnog prava, što je Češka Republika priznala“, te je to stoga „nesumnjivo objektivan razlog za različit tretman Katoličke crkve u raznim pitanjima“. Nadalje su tvrdili da dva problematična odlomka u odluci većine nisu u suprotnosti s Ustavom.

Druga dva suca iznijela su drugačiji stav. Jedan od njih, sudac Tomáš Langášek, tvrdio je da „izdvojena mišljenja pokazuju da je bilo moguće usvojiti racionalno tumačenje konkordata u dobroj vjeri koje ni na koji način ne bi bilo u sukobu s ustavnim poretkom“.

Rekao je da odluku smatra „paradigmatskom promjenom u ulozi i funkciji ustavnog sudstva“. Ustavni sud usprotivio se namjeri Parlamenta „da preuzme međunarodnu pravnu obvezu održavanja“ već postojećeg i „zakonski zajamčenog standarda zaštite temeljnih vjerskih prava i sloboda u budućnosti“, smatra Langášek.

„Zabrinutost suda za jednak tretman među crkvama i vjerskim zajednicama samo je posredni problem“, dodao je ustavni sudac.

„Pravni poraz za ljude koji vjersku slobodu smatraju važnom vrijednošću“

„To je politička pobjeda za neke i pravni poraz za ljude, vjernike i nevjernike, koji vjersku slobodu smatraju važnom vrijednošću“, komentirao je Jakub Kříž, odvjetnik koji predaje na Katoličkom teološkom fakultetu u Pragu.

Istodobno je rekao da smatra kako „nedostatak konkordata nije tragedija“ ni za vjersku slobodu ni „za katolike koji, uostalom, uvijek imaju najviše koristi kada se država ne slaže s njima“.

Prijedlog „ne bi imao šanse za uspjeh da“ češki predsjednik Petr Pavel „nije intervenirao i uveo nove argumente“, na primjer sugerirajući da „sporazum proturječi suverenitetu države i njezinom sekularnom i republikanskom karakteru“, naglasio je Kříž.

Ispregovarani sporazum bio je „siromašan sadržajem“, a češka strana nije pokušala „pregovarati ni o čemu osim onoga što je već danas na snazi“, rekao je Kříž, dodajući da je imao „više simboličnu“ vrijednost.

„Veliko razočaranje“

Odluka je bila „veliko razočaranje“ i „vrlo nesretan događaj“, požalio se dominikanac Jiří Rajmund Tretera, profesor kanonskog prava na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu.

Što se tiče ispovjedne tajne, „ne bi bilo promjene u trenutnoj situaciji“, jer je svim vjernicima „zajamčeno da se trenutne zakonske odredbe“ u vezi s „ispovjednom tajnom ne mogu tako lako ukinuti“ ako skupina koja ne voli vjeru „dođe na vlast u našoj demokratskoj državi“, rekao je svećenik.

Tretera je također rekao kako smatra da je Ustavni sud počinio „nenamjerni napad na ekumenski pokret“. Tvrdi se da predloženi sporazum „nije u skladu s načelom jednakosti svih crkava“, no „to je u suprotnosti sa stvarnošću koja je općeprihvaćena u nekatoličkim crkvama“.

Kříž je pojasnio da se „nekatoličke crkve nisu“ protivile ugovoru, a „mnoge su ga čak i pozdravile, videći njegovu ulogu kao stabilizatora jamstava vjerske slobode“.

Jedini put naprijed je „započeti pregovore od početka“, jer ovo nije „zakon u kojem se rečenica može izbrisati“, upozorio je odvjetnik.

Ipak je rekao da je skeptičan da bi Sveta Stolica riskirala još jednu „sramotu“, budući da se „Češka pokazala kao prilično nepouzdan međunarodni partner“.