Sveti Pavao podsjetio nas je da je „Krist je Božja snaga i Božja mudrost“ (1 Kor 1, 24). Isus je tu snagu i tu mudrost objavio prije svega milosrđem i opraštanjem. Nije to želio učiniti pokazivanjem snage ili nametanjem, dugim govorima ili razmetanjem velikim znanjem. Učinio je to položivši svoj život na križu. Objavio je svoju mudrost i božansku snagu pokazujući nam do kraja vjernost Očeve ljubavi; vjernost Boga Saveza, koji je izveo svoj narod iz ropstva i vodio ga putem slobode, rekao je Papa u homiliji.

Kako je lako upasti u zamku razmišljanja da moramo pokazati drugima da smo jaki, da smo mudri… U zamku predočavanja sebi lažnih slika Boga koje nam daju sigurnost. No, u stvari, sasvim obratno, svima nam je potrebna Božja snaga i mudrost koju je Isus objavio na križu. Na Kalvariji je prikazo Ocu rane od kojih smo izliječeni (usp. 1 Pt 2, 24). Kolika vaša braća i sestre, prijatelji i sugrađani ovdje u Iraku nose na sebi rane rata i nasilja, vidljive i nevidljive rane! U napasti su da na te i druge bolne činjenice uzvrate ljudskom snagom, ljudskom mudrošću. Isus nam, naprotiv, pokazuje Božji put, onaj kojim je On prošao i na kojem nas poziva da ga slijedimo, istaknuo je Sveti Otac.

Osvrćući se na Evanđelje misnoga slavlja o izgonu trgovaca iz hrama (Iv 2 13-25) Papa je istaknuo da kao što Isus nije trpio da kuća njegova Oca postane kućom trgovačkom (usp. Iv 2, 16), tako želi da naše srce ne bude mjesto previranja, nereda i zbrke. Srce se mora očistiti, mora se dovesti u red, mora se očistiti. Od čega? Od laži koje ga prljaju, od dvoličnosti licemjerja. Svi ih mi imamo, primijetio je Papa te nastavio: To su bolesti koje zadaju bol srcu, koje kaljaju život, čine ga dvoličnim. Imamo potrebu za tim da budemo očišćeni od naših lažnih sigurnosti koje razmjenjuju vjeru u Boga za ono što je prolazno, za ono što je uputno u danom trenutku. Treba nam da se iz našega srca i Crkve protjera nepoćudne sugestije moći i novca. Da bismo očistili srce, moramo zaprljati ruke: osjetiti se odgovornima i ne stajati mirno po strani dok brat i sestra pate. Ali kako očistiti srce? Sami nismo sposobni, trebamo Isusa. On ima moć nadvladati naša zla, izliječiti naše bolesti, obnoviti hram našega srca. Samo nas Krist Gospodin, umrli i uskrsli, može očistiti od zlih djela. Bog ne dopušta da umremo u svome grijehu. I kad mu okrenemo leđa nikada nas ne prepušta nama samima. Gospodin želi da budemo spašeni i da postanemo živi hram njegove ljubavi, u bratstvu, u služenju i u milosrđu, rekao je Papa u homiliji na drugome misnom slavlju svoga apostolskog pohoda Iraku.

Isus ne samo da nas čisti od naših grijeha – nastavio je Sveti Otac – nego nas čini dionicima svoje moći i mudrosti. Oslobađa nas načina shvaćanja vjere, obitelji, zajednice koji dijeli, koji stavlja jedne nasuprot drugima, koji isključuje, kako bismo mogli graditi Crkvu i društvo otvoreno za sve i pažljivo prema svojoj braći i sestrama koji su u najvećoj potrebi. I istodobno nas jača da bismo se znali othrvati napasti traženja osvete što nas vodi do toga da tonemo u beskrajnu spiralu odmazdî. Snagom Duha Svetoga šalje nas ne da vršimo prozelitizam nego kao svoje učenike misionare, muškarce i žene pozvane svjedočiti da evanđelje ima moć mijenjati živote. Uskrsli nas čini oruđima Božjeg mira i njegove milosti, strpljivim i hrabrim graditeljima novog društvenog poretka. Kršćanske zajednice sastavljene od poniznih i jednostavnih ljudi postaju znakom Kraljevstva koje dolazi, Kraljevstva ljubavi, pravde i mira.

Njegove nas rane izliječiše (usp. 1 Pt 2, 24); u njegovim ranama, draga braćo i sestre, nalazimo melem njegove milosrdne ljubavi prema njemu; jer On, dobri Samarijanac čovječanstva, želi pomazati svaku ranu, izliječiti svaku bolnu uspomenu i nadahnuti budućnost mira i bratstva u ovoj zemlji, istaknuo je Papa.

Crkva u Iraku, milošću Božjom, učinila je i čini mnogo naviještajući tu divnu mudrost križa šireći Kristovo milosrđe i oproštenje, posebno prema onima koji su najpotrebniji. I usred velikog siromaštva i poteškoća, mnogi od vas velikodušno su pružali konkretnu pomoć i solidarnost siromašnima i onima koji trpe. To je jedan od razloga koji me potaknuo da dođem na hodočašće među vas kako bih vam zahvalio i utvrdio vas u vjeri i svjedočenju. Danas vidim i izravno sam se osvjedočio da je Crkva u Iraku živa, da Krist živi i djeluje u ovom svom svetom i vjernom narodu, rekao je Papa u homiliji na misi na stadionu “Franso Hariri” u Erbilu posljednjega dana svoga apostolskog pohoda Iraku.