“Međusobno kontradiktorna razumijevanja o tome što je dobro ne mogu postojati jednakopravno i neograničeno u društvu. Neka forma moralnog načela mora dominirati. To je borba u kojoj se trenutačno nalazimo, željeli to priznati ili ne”, izjavio je nadbiskup Philadelphije Charles Chaput u razgovoru za Crux, dodajući kako “svi politički sustavi imaju rok trajanja”, pa tako i liberalna demokracija.

U razgovoru koji je za temu imao svojevrsnu krizu sustava liberalne demokracije i moguće odgovore na nju, nadbiskup je Chaput odgovarao na razna pitanja. Jedno od njih bila je i usporedba sadašnjih društvenih sporova i onih koje je zapadna demokracija prolazila u prošlosti, poput rasprave o robovlasništvu, građanskih prava i sličnih.

“U usporedbi s njima, ove rasprave izgledaju skoro bezazleno”, rekao je novinar Charles Camosy.

Nadbiskup se, međutim, nije složio:

“Od 1973. u ovoj zemlji je napravljeno 60 milijuna abortusa. Nema ničega bezazlenog u tome, niti u usporedbi s ranijim grijesima iz naše prošlosti… Ljudi ne mogu ubijati svoje mlade, lagati sebi i drugima o ozbiljnosti toga što rade, tolerirati druge koji to rade i potom misliti da imaju nekakvu budućnost. Stvaramo naciju tjelesnog konformizma i mrtvila duše…”

Chaput smatra kako su se svi ti spomenuti društveni konflikti, poput rasprave o ukidanju robovlasništva i borbe za građanska prava, događali u drugačijoj zemlji.

“To je bila zemlja koja je imala jedinstven, biblijski utemeljen moralni vokabular… Borbe za ukidanje robovlasništva i za građanska prava bile su drugačije, bitno su nas određivale kao ljude. I u obje borbe korištena je argumentacija nadahnuta kršćanskim moralom koji je tada većina dijelila. To više nije slučaj”, rekao je Chaput.

Nadbiskup, inače kapucinski redovnik, potom je upitan o “post-liberalnom” duhu vremena i literaturi koja ga prati te argumentima korištenim u njoj. Kako je rekao, za njega je sv. Augustin izvrstan odgovor na stanje društva u kojem živimo.

“Augustin i njegovo djelo izvor su realističnosti, ali i nade. Za mene, najbolja knjiga o post-liberalnom trenutku jest ‘O državi Božjoj’. Svi politički sustavi, uključujući i naš, imaju ograničen rok trajanja. Naš je već dugo potrajao i postoji još uvijek velika količina dobra za koju se vrijedi boriti u tom sustavu. Ali, svi politički sustavi skloni su uvoditi idolatriju u društvo, jer uključuju uvođenje i uporabu moći. Naš nije drugačiji”, rekao je nadbiskup Philadelphije.

Na upit novinara kako bi Crkva trebala postupati prema činjenici da liberalni sustav sve više smanjuje prostor za one tumačenja dobra koja su u manjini, te se i ona nalazi u tom prostoru, dakle, u sasvim konkretnom smislu je ugrožena, Chaput je odgovorio:

“Opet bih naveo Augustina kao primjer. Bio je veoma kritičan prema rimskoj državi, ali ljudi koje je volio i vodio morali su živjeti, voljeti i pronaći svoj put upravo u takvom rimskom svijetu. Zato je radio s tom realnošću, ali nije dopustio da ga ona zarobi. Štoviše, nikada nije izgubio predodžbu o ljepoti i dobrome koji su ostali u svijetu. Bio je realist, ali uvijek čovjek nade – nikada ogorčen ili ciničan…”

Potom je nadbiskup naveo još jednu knjigu koja dobro objašnjava trenutak u kojem živimo:

“‘Vjera i budućnost’ Josepha Ratzingera… Kao Augustin i Ratzinger izgleda na prvi pogled pesimističan, ali njegove riječi imaju uzbuđujuću jasnoću, vjeru u Boga i sigurnost u budućnost Crkve. Nema nikakve kontradikcije između ‘Radosti evanđelja’ Jorgea Bergoglia i Ratzingerove otvorenosti o poteškoćama s kojima će Crkva biti suočena u desetljećima koja dolaze. Istina nas oslobađa, ako je prihvatimo, i samo slobodno srce može iskusiti istinsku radost života u Bogu.”

Nadbiskup je upitan kako komentira tvrdnje da “liberalizam ne izgleda dobro dok ne vidimo kakve su mu alternative” te kako postoji mogućnost rađanja neke nove vrste fašizma koja bi iskoristila post-liberalni trenutak.

“Ima neke istine u tome, ali to pomalo zvuči i kao izgovor. ‘Fašizam’ je jedna od onih riječi koju ljudi koriste kada ne vole neku ideju, ali su odviše lijeni ili neartikulirani da objasne zašto. Liberalna demokracija ima puno prednosti, ali i nedostataka. I to je potrebno reći. Činjenica kako je kulturna prisila u našoj zemlji relativno mekana i teško uočljiva, ne znači da je nema. Tocqueville je to predvidio još prije 200 godina u Demokraciji u Americi. Puno danas dominantnog mišljenja koje sebe opisuje kao ‘prosvjetiteljsko’ ili ‘progresivno’ ima tu crtu netolerantnosti i prisile u sebi. Samo se pretvara da je nema”, pojasnio je Chaput.

Goran Andrijanić | Bitno.net