Dok mnogi i dalje preispituju odluke većine europskih zemalja o strožem pristupu u borbi protiv epidemije koronavirusa, zagovarajući blaži, švedski model, stockholmski biskup kardinal Anders Arborelius u razgovoru za Catholic News Service otvoreno je izrazio svoju zabrinutost zbog načina na koji su se švedske vlasti odlučile suprotstaviti pandemiji koja je diljem svijeta odnijela više od 280 tisuća ljudskih života.

Priznavši  kako nije stručnjak, kardinal koji je 2017. godine odnio titulu Šveđanina godine, kazao je kako su mnogi Šveđani zabrinuti, te kako su vlasti priznale da nisu bile sposobne osigurati starijim ljudima nužnu zaštitu.

„Dođete li u Stockholm, vidjet ćete na ulicama više ljudi nego u drugim dijelovima Europe. U Švedskoj je u tijeku rasprava je li to doista ispravan pristup?“, rekao je stockholmski biskup, naglasivši kako su crkvene vlasti bile daleko strože od civilnih, te odlučile otkazati kateheze djece i mladih.

Podsjećamo, švedskim pristupom omogućen je redoviti rad škola, trgovina i restorana, a naglasak je bio na dobrovoljnim mjerama fizičke udaljenosti i pojačane higijene uz zabranu okupljanja više od 50 osoba. Ovakav pristup do sada je rezultirao smrću više od tri tisuće Šveđana, što je daleko više od broja umrlih u susjednim skandinavskim državama u kojima su vlasti odabrale restriktivniji pristup.

Glavni švedski epidemiolog dr. Anders Tegnell u razgovoru za CNBC izjavio je kako je početkom svibnja dosegnuti vrhunac epidemije, te kako broj oboljelih u bolnicama postupno opada.

Prema službenoj statistici, 90% preminulih od posljedica koronavirusa su osobe starije od 70 godina, a polovica je živjela u javnim umirovljeničkim domovima. Upravo zato, kardinal Arborelius javno je izrazio zabrinutost zbog nedostatne zaštite najugroženijih među kojima su, osim starijeg i bolesnog stanovništva i brojni beskućnici i migranti koji su ostali bez posla.

U otvorenom pismu premijeru Stefanu Lofvenu, kardinal Arborelius i drugi predstavnici kršćanskih zajednica, poručili su kako se „ljudska prava odnose na sve koji žive u zemlji, bez razlike“.

„Crkve i većina civilnih udruga čine koliko mogu. Crkve, kao i virus, ne prave razliku između državljana i onih koji nemaju taj status. A tako trebaju postupati i javne državne i gradske vlasti. Stoga tražimo hitnu reakciju“, poručili su predstavnici kršćanskih crkava i zajednica.

Biskup Stockholma izrazio je i nadu kako će pandemija koronavirusa dovesti do snažnijeg duhovnog buđenja koje se već sada može primijetiti.

„Već sad vidimo neke znakove. Oni koji se nikad nisu interesirali za Crkvu, sada traže svete mise i vjerske obrede na internetu“, rekao je kardinal, istaknuvši kako je Papin Urbi et Orbi od 27. ožujka, u Švedskoj ostavio vrlo snažan dojam.

„Bila je to slika njegove važnosti u slabosti i bijedi. Mislim da mnogi u Švedskoj Katoličku Crkvu smatraju vrlo moćnom i bogatom. A onda vide tog usamljenog čovjeka kako stoji pred čovječanstvom kako bi zaiskao Božju pomoć. Za mnoge druge kršćane, kao i nevjernike, prisutnost Svetog Oca postala je mnogo jasnija“, kazao je kardinal Arborelius.

Katolička Crkva u Švedskoj, jednoj od najsekularnijih država na svijetu, ima oko 150.000 vjernika različitih korijenâ, jezikâ i obredâ, a kardinal Arborelius prvi je kardinal u povijesti Švedske, te prvi biskup švedskoga podrijetla još od luteranske reformacije.

Prema riječima Ulfa Ekmana, nekadašnjeg pastora pentekostalne protestantske zajednice Riječ života i obraćenika na katoličanstvo, Katoličku Crkvu u Švedskoj u najboljem slučaju smatralo se egzotičnim elementom, kojega su većinom sačinjavali imigranti, a u najgorem slučaju podmuklom opasnošću i za sekularno i za religiozno društvo, zbog svojih „praznovjerja i požude za intrigama i moći“. Ustoličenje prvog katoličkog biskupa Šveđanina, Andersa Arboreliusa, potaklo je već otprije započeti proces promjene odnosa prema Katoličkoj Crkvi, a za mnoge pastore slobodnih crkava biskup Anders Arborelius ističe se kao jedinstven duhovni vođa.