Mlađe generacije američkih svećenika konzervativnije su po moralnim i političkim pitanjima te kritičnije prema pontifikatu pape Franje, pokazalo je istraživanje Instituta Austin, prenosi Wall Street Journal.

Gotovo 80% svećenika zaređenih prije 1980. godine “snažno podupire” trenutni pontifikat, naspram 20% onih koji su zaređeni 2010. ili kasnije. Gotovo polovica mlađih svećenika “snažno” ili “donekle” ne odobrava djelovanje pape Franje.

Također, desetljeće u kojem su zaređeni korelira s njihovim stavom o Crkvenom nauku.

Tako svećenici zaređeni nakon 2010. više odobravaju Crkveni nauk po pitanju nedopuštenosti kontracepcije, masturbacije, homoseksualnih aktivnosti i ređenja žena od onih koji su zaređeni desetljeće prije, što je uzorak koji vrijedi do najranijih generacija obuhvaćenih istraživanjem.

Wall Street Journal primjećuje da se radi o suprotnom smjeru od onog u kojem se kreću katolički laici, koji svakom novom generacijom bivaju sve liberalniji, osobito po pitanju moralnog i spolnog nauka.

Iz lista su stoga potražili objašnjenje rezultata na više adresa.

“Ljudi traže odgovore i stabilnost”, izjavio je vlč. Daniel Hess, dekan na bogosloviji i teološkoj školi Mount St. Mary’s u Cincinnatiju, koji je zaređen 2011.

“Postoji cijela riznica učenja, istina i bogatog katoličkog sadržaja koji je dio našeg nasljeđa, a za koje nismo uopće znali da postoji ili nam nije bilo pokazano te se sada nanovo otkriva. Čini da to dovodi do određenog tradicionalizma ili konzervativnog pristupa.”

Veliku ulogu, ističe se, odigrao je i Ivan Pavao II. Kako tvrdi dominikanac Peter Hannah, zaređen 2014., za mlade klerike poljski svetac “bio je proročki glas u divljini modernog sekularizma… nevjerojatna inspiracija i svetac.”

Profesor s Papinskog sveučilišta Angelicum u Rimu, vlč. Ezra Sullivan, koji je zaređen 2011., istaknuo je da najmlađi američki svećenici pripadaju postmodernoj generaciji razočaranoj idejama progresa i religijskog pluralizma koje su zamah dobile na Drugom vatikanskom saboru. Umjesto fokusiranja na međuvjerski dijalog za potrebe ostvarenja društvene pravde, vjerojatnije je da će ovi svećenici naglasiti ponovno osnaživanje katoličkog identiteta i osvajanje obraćenika, izjavio je.

Kardinal Robert McElroy – koji upravlja Nadbiskupijom San Diego i kojeg se smatra jednim od glavnih predvodnika liberalne struje unutar Crkve u SAD-u – naglašava važnost Benedikta XVI. i njegovih upozorenja o “diktaturi relativizma” koja su potakla svećenika zaređene u posljednjih petnaestak godina da propovijedaju vjeru utemeljenu na definitivnim istinama.

S druge strane, papa Franjo otvorio je ponovno pitanja o nekim, smatralo se zatvorenim, temama te je inicirao globalnu sinodu na kojoj su neki svećenici i laici pozvali na preispitivanje određenih točaka Nauka. Kardinal McElroy, koji je zaređen 1980., smatra kako se želja Svetog Oca da dopusti siva područja u polarizirajućim pitanjima sukobljava sa zabrinutošću mnogih mlađih svećenika o opasnosti relativizma.

Vlč. Thomas Reese, zaređen 1974., dodaje: “Nevjerojatno je da ti muškarci, koji su bili indoktrinirani u potpunu poslušnost papi, sada tako jednostavno napuštaju lojalnost kada je izabran novi papa. Sada su samo lojalni papi koji se slaže s njima.”

Ranije spomenuti o. Hannah priznaje da neki Papini potezi uznemiravaju njegove kolege.

“Premda još uvijek poštujemo papinstvo, postoji želja za većom jasnoćom i većom stabilnošću”, zaključio je.