VIKTOR ORBAN O POLITICI NADAHNUTOJ KRŠĆANSTVOM

Vratimo u demokraciju zlatno pravilo: Čini drugima ono što hoćeš da oni čine tebi

Nedavni istup mađarskog premijera Viktora Orbana na studentskoj konferenciji u Rumunjskoj izazvao je mnogo komentara. Njegova tvrdnja kako je došao kraj ere liberalne demokracije, te kako treba tražiti nove modele društvenog ustroja unutar demokratskih okvira protumačena je na Zapadu, pa skoro kao najava uvođenja diktature u nama susjednoj zemlji. Naši mediji, očekivano, uglavnom su prenijeli tonove komentara iz zapadnih medija, kako to i rade već dulje vrijeme kada je u pitanju Orban. Imajući u vidu da naš portal prati Viktora Orbana kao jednog od najvažnijih europskih političara koji svoje djelovanje temelji na kršćanstvu, te činjenice da je malo tko od naših komentatora pročitao originalni tekst Orbanova govora, odlučili smo prenijeti ovaj članak kako bi našu javnost upoznali s onim što je Mađar doista rekao. Riječ je o komentaru kršćanskog publiciste Grzegorza Górnog, jednog od najboljih europskih poznavatelja Orbanova političkog angažmana, koji je s njim u nekoliko navrata radio razgovore i redovito novinarski prati njegov rad. Iako po nacionalnosti Poljak, Górny se koristi mađarskim jezikom i napisao je komentar nakon što se upoznao s originalnim tekstom govora mađarskog premijera. Tekst prenosimo uz ekskluzivno dopuštenje autora.

Foto: Facebook

Mađarski premijer Viktor Orban

Prošli tjedan odbio sam jedan poljski news portal koji je od mene tražio komentar onoga što je Viktor Orban rekao 26. srpnja u studentskom kampu u Baileu Tusnadu u Rumunjskoj. Mađarski premijer navodno je tamo rekao kako Rusija treba biti uzor njegovoj zemlji.

Zašto sam odbio? Već sam se nekoliko puta osvjedočio kako su prijevodi Orbanovih izjava s mađarskog na poljski ili engleski bili toliko netočni da su potpuno mijenjali smisao onoga što je rekao. Odlučio sam zato prvo se upoznati sa sadržajem onoga što je rekao. Jedino nakon toga mogu se komentirati tvrdnje poput one kako za Orbana Moskva treba biti uzor Budimpešti.

Orbanov istup u Rumunjskoj imao je akademski karakter i bio je njegova refleksija nad suvremenim civilizacijskim promjenama. Mađarski političar tako je ustvrdio kako su tijekom zadnjih 100 godina četiri događaja uzrokovala velike promjene. Bili su to Prvi i Drugi svjetski rat, pad komunizma, a četvrti događaj bio je velika globalna financijska kriza koja je započela u jesen 2008. i čije posljedice osjećamo i danas. Ta je kriza uzrokovala suštinske promjene u funkcioniranju triju modela ustroja društva koja su karakteristična za zapadnu civilizaciju: nacionalna država, liberalna demokracija i država blagostanja. Prema Orbanu, živimo u razdoblju stvaranja novih oblika društvenih ustroja i sustava. Još prije deset godina bilo je nemoguće da bi predsjednik SAD-a ili Britanije govorili o “gospodarskom domoljublju”, a danas Barack Obama i David Cameron tu frazu neprestano koriste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarski premijer smatra da svjedočimo ne samo kraju ere liberalne demokracije, nego se pred našim očima odigrava i međunarodna utrka u kojoj je ulog stvaranje takvog oblika države koji će iz svojih stanovnika stvoriti narod uspjeha. Država je način organiziranja zajednice i sada se stvara pitanje kako učiniti neku zemlju konkurentnom u međunarodnim razmjerima. U tom kontekstu, smatra Orban, zanimljivo je iskustvo zemalja koje su ostvarile takav uspjeh, a uopće nisu liberalne: Singapur, Kina, Indija, Rusija ili Turska. Možda je, dakle, došao čas odmaknuti se od određenih ideoloških obrazaca ili dogmatskih shema promišljanja općeprihvaćenih u Europi i stvoriti novu formu ustroja društva koja će biti konkurentna u globalnim kategorijama. Prema Orbanu, sada je došao čas za stvaranje novih formula države i društva koje će biti temeljene isključivo na radu, na njegovu poštovanju i osiguravanje njegove dostupnosti. Prema njegovoj viziji, “Mađarska treba biti državom rada, koja poštuje kršćanstvo, ljudska prava i slobodu”.

Orban je također ustvrdio kako su Mađari, glasajući dvaput za Fidesz, odbacili, a to zvuči kao “bogohuljenje”, norme liberalnog društva koje je, tvrdi on, u svojoj suštini postalo sustavom koje osigurava diktaturu jačih:

“Godine 2010. donijeli smo odluku o prekidu s liberalnim konceptom, njegovim metodama i normama. Umjesto toga odabrali smo spajanje slobode s odgovornošću, i politiku koja se poklapa s idejom međusobne odgovornosti, na što nas jasno podsjeća Ustav nad kojim smo izrekli prisegu. Već 20 godina vlada gledište po kojem je slobodno raditi sve što ne ugrožava slobodu drugoga. Politička filozofija nastala iz takvoga gledišta uživala je opću potporu i priznanje. Pri tome, nema odgovora na pitanje tko zapravo odlučuje o tome što u nekom određenom trenutku postaje ugrozom slobode drugog čovjeka, a u svakodnevnom životu ta je dvojba riješena metodom sile, a rješava je onaj tko raspolaže s njom. Zato se u stvarnosti to gledište – koliko god bilo atraktivno i elegantno – pokazalo pogrešno i lažno. Zato smo ga morali odbaciti i ponuditi novi koncept. Konkretnije, morali smo vratiti na snagu staro moralno pravilo koje kaže: ne čini drugome ono što ne želiš da on čini tebi. Štoviše, u duhu politike nadahnute kršćanstvom željeli smo tome dodati pravilo koje govori: Kako hoćete da vama čine ljudi, činite i vi njima.”

Prema Orbanu, demokracija ne mora biti nužno liberalna, jer postoje i drugi modeli njezina ustroja. Mađarski premijer je ustvrdio kako ne treba odbaciti sve norme liberalne demokracije, poput ljudskih prava, ali glavni naglasak mora biti na zajednici. To dolazi iz činjenice da mađarski narod nije tek skup pojedinaca, nego zajednica koju treba neprestano graditi.

Mađar smatra kako se liberalni model našao u krizi uglavnom zato što oslabljuje realne zajednice: od obiteljskih, preko vjerskih do nacije. Zato je potrebno ponovno izgraditi model života u zajednici, što znači ograničavanje utjecaja onih čimbenika koji te zajednice oslabljuju. Takvu ulogu danas imaju međunarodne korporacije, kojima je dopušteno provoditi kolonijalnu politiku prema srednjim i malim državama. One uživaju u poreznim povlasticama koje uništavaju lokalno gospodarstvo i srednju klasu. Ništa čudno da je Orban započeo kampanju koja ograničava povlastice za velike koncerne i obvezuje ih na veće doprinose državi u kojoj djeluju, a sve pod kampanjom “Ne kolonizaciji Mađarske”.

Drugi čimbenik koji predstavlja ugrozu zajednice mađarskog naroda jest djelatnost nekih nevladinih udruga koje su financirane iz inozemstva. Orban je podsjetio na nedavnu kontrolu koja je otkrila kako su sredstva iz tzv. “Norveškog fonda”, navodno namijenjena razvoju civilnog društva, bila zapravo zamaskiranom formom financijske potpore iz inozemstva mađarskoj oporbi.

Orbanov istup bio je puno duži i dotakao se niza tema. Ovaj tekst fokusiran je samo na onaj dio govora u kojem je bila riječ o civilizacijskoj alternativi nakon 2008. Reduciranje ovih iskaza samo na to da Moskva treba biti uzor Budimpešti predstavlja očito pojednostavljivanje odnosno manipulaciju. Poruka ovog govora potpuno je drugačija: došlo je vrijeme za promišljanje i potragu za novim modelima ustroja države, pri čemu bi Mađari trebali krenuti svojim putem, a ne lakomisleno kopirati metode koje su se pokazale neuspješnim. S Orbanom se možemo ili ne možemo složiti, ali prvo treba upoznati o čemu on zapravo govori.

Novinar Zsolt Bayer dao je jedan originalan komentar na stranicama dnevnog lista “Magyar Hirlap”. Napisao je: Ako je kvintesencijom gospodarskog modela Detroit, simbolom obrane ljudskih prava Guantanamo, a suština slobode je sadržana u gay “brakovima”, onda je jasno da taj model pred sobom nema nikakve budućnosti. Vrijeme je da tražimo nova rješenja.

 

Grzegorz Górny | Bitno.net

S poljskog preveo Goran Andrijanić


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 6. kolovoza 2014.

Možda vam se svidi