„Govorimo ljudima da ostanu u svojim kućama jer je sada izlazak previše opasan“, rekao je jedan afganistanski kršćanski vođa humanitarnoj organizaciji International Christian Concern (ICC).

Čovjek, čije ime nije navedeno iz sigurnosnih razloga, istaknuo je kako se kršćani boje da će napadi talibana na njihove zajednice uskoro početi, prenosi CNA.

Plaše se da je samo pitanje vremena kada će se napadi dogoditi. „To će biti učinjeno mafijaškim stilom“, rekao je kršćanski vođa i dodao: „Talibani nikada neće preuzeti odgovornost za ubojstva. Neki poznati kršćani već primaju prijeteće telefonske pozive u kojima im nepoznati ljudi kažu: ‘Dolazimo po vas.’“

U Afganistanu je više od 99 posto muslimana, a većinu čine suniti. Postoje male skupine kršćana, uključujući oko 200 katolika, kao i budisti, hindusi i sljedbenici bahaizma. U zemlji je ostao i jedan židov.

Kršćanska zajednica Afganistana, za koju se procjenjuje da broji između 10 000 i 12 000 članova, sastoji se uglavnom od preobraćenika iz islama i najveća je vjerska manjinska skupina u zemlji. Zbog progona ostaje uglavnom zatvorena i skrivena od očiju javnosti.

Prema šerijatu – uključujući Afganistan prije preuzimanja Talibana – otpadništvo od islama kažnjava se smrću. Obraćenici na kršćanstvo česta su meta islamskih ekstremističkih skupina.

Kabul, glavni grad Afganistana, pao je 15. kolovoza u ruke Talibana. Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani isti je dan pobjegao iz zemlje.

Talibani su prethodno kontrolirali Afganistan od 1996. do 2001. Tijekom tog vremena nametnuto je strogo tumačenje i primjena šerijata. Primjerice, sviranje glazbenih instrumenata bilo je zabranjeno, a djevojčicama nije bilo dopušteno ići u školu.

Kršćanima će život pod talibanskom vlašću biti vrlo težak, rekao je vođa zajednice. Istaknuo je da će, kada Talibani preuzmu kontrolu nad selom, zahtijevati od svih domaćina da odu u džamiju kako bi se pomolili u pokušaju da izbace bilo kojeg kršćanskoga obraćenika.

U izvješću ICC-a navodi se da su u nekim sjevernim dijelovima Afganistana Talibani već nametnuli strogo tumačenje šerijata i da „muškarci moraju pustiti bradu, žene ne mogu napustiti dom bez muške pratnje, a život postaje sve opasniji“.

„Mnogi kršćani strahuju da će im talibani uzeti djecu, djevojčice i dječake, poput slučajeva u Nigeriji i Siriji“, rekao je kršćanski vođa i objasnio: „Djevojke će biti prisiljene udati se za talibanske borce, a dječaci će postati vojnici.“

„Ovo je dan boli za građane Afganistana i čak opasno vrijeme za biti kršćanin“, stoji u izjavi terenskog direktora organizacije Open Doors u Aziji, misije koja nije konfesionalna, a koja podržava progonjene kršćane.

„To je neizvjesna situacija za cijelu zemlju, ne samo za tajne vjernike“, dodaje se u priopćenju.

Prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja, do 21. svibnja oko 100 000 ljudi bilo je raseljeno zbog ovogodišnjih sukoba u Afganistanu. Od tada se ta brojka više nego udvostručila.

Prije preuzimanja Talibana, Open Doors su svrstale Afganistan na drugo mjesto na svjetskoj listi zemalja koje najviše progone kršćane, „samo neznatno manje represivnoj nego što je Sjeverna Koreja“.

Papinska zaklada Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) izrazila je sličnu zabrinutost.

„Pomoć Crkvi u nevolji potiče međunarodnu zajednicu da podigne glas u zaštiti ljudskih prava za sve građane Afganistana, osobito zbog procjene kako će vjerska sloboda biti posebno ugrožena“, rekao je Thomas Heine-Geldern, izvršni predsjednik ACN-a, te pozvao sve da mole „u ovom duboko traumatičnom razdoblju u povijesti Afganistana“.

Nakon što su Talibani ponovno preuzeli kontrolu nad Afganistanom i promijenili ime zemlje u Islamski Emirat Afganistana, Heine-Geldern je kazao kako „možemo očekivati da će sunitski islam biti službena religija, šerijatski zakon ponovo će biti nametnut i teško stečene slobode i ljudska prava, uključujući adekvatnu mjeru vjerskih sloboda kroz posljednjih 20 godina, bit će opozvane“.

ACN u posljednje 22 godine objavljuje godišnje Izvješće o slobodi vjere. Afganistan je „uvijek bio među zemljama koje najviše krše ovo temeljno pravo“, rekao je Heine-Geldern, posebno istaknuvši posljednje tri godine.

„Naša analiza, nažalost, ne ostavlja mnogo prostora za nadu“ za poboljšanje na ovom planu, objasnio je. „U opasnosti su svi oni koji ne zastupaju ekstremne islamističke poglede na Talibane, čak i umjereni suniti“, dodao je napomenuvši kako će sve religijske manjine uključujući islamske sekte „trpjeti čak i veće progone“.

Heine-Geldern izrazio je zabrinutost da će zemlje koje su naizgled prihvatile Islamski Emirat Afganistan „ne samo ozakoniti Talibane, već i ohrabriti autoritarne režime u cijelom svijetu, posebno u regiji“.

„Međunarodno priznanje Talibana također će djelovati kao magnet za manje radikalne islamske skupine, stvarajući novu konstelaciju vjerskih terorističkih frakcija koje bi mogle zamijeniti povijesne formacije kao što su Al-Qaeda i Islamska država“, rekao je predsjednik ACN-a i dodao da će to pogoršati već opresivnu situacija za vjerske manjine na tom području.

„Hoće li biti odgovora Talibana na bilo koje zahtjeve o ljudskim pravima bez formalnih kanala?“ zapitao je Heine-Geldern te istaknuo: „Činjenica da se većina zapadnih veleposlanstava zatvara, a međunarodni promatrači odlaze, kao što su učinili u Siriji 2011., nije dobar znak.“