APOSTOLSKI POHOD

Papa dolaskom u Vilnius započeo apostolski pohod baltičkim zemljama: Vi ste svjedoci borbe za vjerske slobode

Na početku svoga govora Papa je rekao kako s radošću i nadom započinje ovaj pohod baltičkim zemljama koje su prema riječima pape Ivana Pavla II. „svjedoci ljubavi za vjersku slobodu“

Papa u svetištu Mater Misercordia. Foto: Vatican Media.

Papa Franjo doputovao je u subotu, 22. rujna u Litvu. Po dolasku u glavni grad Vilnius, na početku svoga pastirskog pohoda trima baltičkim zemljama papu Franju je u predsjedničkoj palači primila predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė. Papa se upisao u knjigu posjetitelja, te razmijenio darove, a potom se ispred palače obratio predstavnicima državnih vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga kora akreditiranog u Litvi.

Pozdravljajući Papu, predsjednica Grybauskaitė zahvalila je Papi na pohodu, jer je, kako je naglasila „ovaj posjet veliki dar“. Podsjetila je kako se obilježava obljetnica uspostave države, a Sveta Stolica je uvijek podržavala ideju slobodne Litve. Upravo je Sveta Stolica bila među prvima koja je priznala neovisnost ove zemlje.

Na početku svoga govora Papa je rekao kako s radošću i nadom započinje ovaj pohod baltičkim zemljama koje su prema riječima pape Ivana Pavla II. „svjedoci ljubavi za vjersku slobodu“ (usp. Vilnius, 4. rujna 1993.).

Tekst nastavlja ispod oglasa

Zahvaljujući litavskom narodu na gostoprimstvu, istaknuo je kako se ovaj posjet odvija u posebnom vremenu važnom u životu jednoga naroda, jer se obilježava sto godina neovisnosti. Naglasio je kako je prošlo stoljeće bilo obilježeno mnogim kušnjama i patnjama koje su morali podnijeti. Stoga, „proslava neovisnosti znači zaustavi se u vremenu i obnoviti sjećanje na sve ono što vas je snažilo kao narod“, rekao je Papa, te doda kako ovaj narod ima jaku dušu koja je omogućila da nikada ne odustaje i da uvijek gradi.

Nadalje je istaknuo kako je u svojoj povijesti Litva primala narode različitih religija. Tu su mjesto za život našli Tatari, Poljaci, Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Armenci, Nijemci, katolici, pravoslavci, protestanti, starokatolici, muslimani, Židovi. Svi su živjeli zajedno u miru sve do pojave totalitarnih ideologija koje su razbile mogućnost udomljavanja i zajedničkog života, sijući nasilje i nepovjerenje, podsjetio je.

Na kraju obraćanja Papa je uputio na mlade, koji su ne samo budućnost, nego i sadašnjost ovoga naroda. Samo ako pronađu mjesto za rad i rast,  mogu biti graditelji novoga društva. To će pak svima omogućiti da prema sutra podignu pogled nade, poručio je Sveti Otac.

Zaključujući govor, papa Franjo je izrazio nadu da će ova zemlja ispuniti svoj poziv, a to je biti most zajedništva i nade.

U popodnevnim satima Papa je posjetio svetište Mater Misericordia, a nakon toga se susreo s mladima te posjetio mjesnu katedralu.

Na Laudato tv možete ovih dana gledati prijenos uživo Papina posjeta.

IKA | Bitno.net


Podržite naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 22. rujna 2018.

Možda vam se svidi