1. Sablazan marksizma

“Na mjestu utopijskih snova i ideala danas stoji pragmatizam kojemu je zadaća da iz svijeta izvuče maksimalno zadovoljstvo. Stoga nije besmisleno nanovo promisliti o karakteristikama sekularnog mesijanizma koji se u obličju marksizma pojavio na svjetskoj sceni, ako uzmemo u obzir da on još uvijek sablasno vlada u dubinama duša mnogih ljudi i ima potencijal ponovno isplivati na površinu u novim oblicima.”

2. Mir i pravda – vladavina razuma

“Politika je vladavina razuma, ali ne pukog tehnološkog, kalkulirajućeg razuma, već moralnog razuma. Razlog tomu je taj što je temeljna svrha svake države, a time i politike, njezina moralna narav: pitanje mira i pravde.”

3. Ljudska je narav nepromjenjiva

“Čovjek, upravo zato što je čovjek, ostaje isti u primitivnim i u tehnološkim situacijama. On ne stoji na višoj razini samo zato što se naučio bolje koristiti naprednim sredstvima tehnologije.”

4. Idol slobode

“Sloboda se često smatra kao nešto bez reda, kao nešto oprečno instituciji. To ju čini idolom, jer ljudska sloboda nikada ne može biti ništa drugo doli sloboda ispravno življena u zajedništvu, tj. u pravdi. Inače postaje laž i vodi u ropstvo.”

5. Netrpeljivost prema kršćanima

“Možemo biti zahvalni jer si nitko u našoj zemlji ne dopušta izrugivanje sa svetinjama židova i muslimana. No mnogi bi htjeli da se izrugivanje onoga što je kršćanima najsvetije prikaže kao jedno od temeljnih prava ljudske slobode.”

6. Sloboda osnažena zakonom i dobrom

“Sloboda čuva svoje dostojanstvo samo dok je povezana sa svojim etičkim temeljima i svojim etičkim ciljem. Sloboda koja bi se sastojala isključivo u zadovoljavanju vlastitih potreba ne bi bila ljudska sloboda, jer bi tako ostala na razini životinjskog carstva. Individualna sloboda bez svoje osnove rastvara se u besmisao, jer individualna sloboda može postojati samo u zakonitim slobodama. Sloboda zahtijeva jedinstveni smisao koji bismo mogli definirati kao jamstvo za ljudska prava. Drugim riječima, suština pojma ‘slobode’ zahtijeva da se nadopuni s još druga dva pojma: zakonom i dobrom.”

7. Načelo racionalnosti čovjeka

“Istina o dobrim stvarima prema kršćanskoj tradiciji postaje temelj ljudskog razuma te odatle racionalni princip.”

8. Objektivnost savjesti

“Savjest naznačuje očitu i jaku prisutnost glasa istine u samom subjektu. Savjest znači ukidanje puke subjektivnosti kada čovjekova intimna sfera biva dirnuta istinom koja dolazi od Boga.”

9. Savjesna osoba

“Savjesna osoba je ona osoba koja nikada ne bira udobnost, blagostanje, uspjeh, javni prestiž ili suglasnost mišljenja većine ako je cijena toga odricanje od istine.”

10. Branitelj kršćanskog pamćenja

“Pravi smisao učiteljskog autoriteta pape je taj da je on čuvar kršćanskog pamćenja. On ne nameće nešto izvana već razvija i brani kršćansko pamćenje.”

Izvor: www.stpeterslist.com

Prijevod: Martin K.