Marijansko svetište s najvjerojatnije najmanjom čudotvornom Gospinom slikom na svijetu

U božićno vrijeme 1641. godine, dakle prije više od  tri stoljeća, čuo je pobožni trgovac Hendrick Busman u sebi nutarnji poziv: „Na ovom mi mjestu sagradi kapelicu!“, i to tri puta u različite dane. To se dogodilo kada se na putu koji vodi iz mjesta Weezea u Geldern molio pred križem na Kevelaerskom polju, današnjem mjestu čudotvorne kapele. U sporazumu i s potporom župnika iz Kevelaera Ivana Schinka odmah se dao na gradnju svete kućice. Hendrick Busman je 13. veljače 1647. godine unio u zapisnik Sinode u nizozemskom gradu Venlou sljedeći zapis: „Mjesec dana prije svetkovine Duhova vidjela je u noćnom ukazanju moja žena Mechel Schrouse veliko blještavo svjetlo s predodžbom svete kućice i u njoj istu sličicu, kakvu je malo prije toga opazila u rukama dvojice vojnika.“ Kevelaer je tada još pripadao nizozemskoj biskupiji Roermond. To je bila slika čuvene Majke Božje Luxemburške, koju je puk nakon masovna oboljenja od kuge 1626. godine s posebnim oduševljenjem štovao kao „Tješiteljicu Žalosnih“. Izvještaj o noćnoj pojavi potvrdili su i stražari, koji su na Busmanovoj kući one noći također primijetili neobično svjetlo. Čudotvornu sliku postavio je u svetu kućicu, koju  je sagradio Hendrick Busman, 1. lipnja 1642. godine župnik iz Kevelaera.  U Sinodi u Venlou tom prigodom je zapisano: „Već istog dana okupilo se oko svete kućice mnoštvo svijeta iz Gelderna i drugih mjesta. I ovdje su se događala mnoga čudesa, koja su zapisana.“

Čudotvorna slika je jednostavni, u međuvremenu već jako požutjeli bakrorez veličine 7,5×11 cm, dakle veličine jedne obične poštanske dopisnice. Crno-bijele je boje. Skoro pa i nevidljivo, ali čudesna Gospina slika. Tekst ispod slike u prijevodu na hrvatski jezik glasi: Stvarna slika Majke Isusove, Tješiteljice Žalosnih, u predgrađu Luxemburga, čuvena po čudesima i masovnim posjetima ljudi. (1640.g.) Od dana kada je slika postavljena, nije prestajala rijeka pobožnih hodočasnika. Povorke hodočasnika su unatoč nesigurnim vremenima Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) bile tolike, da je već 1643. godine započela gradnja zavjetne crkve, današnje Kapele svijeća (Kerzen-Kapelle). Kamen temeljac položen je 28. listopada 1643. godine. Spomen ploča, koja je u kapelici pored sporednih vrata uzidana iznad škropionice, nosi natpis na staronjemačkom jeziku: Hendrick van Arssen, zvani Bilders, graditelj ove kapele, započeo je polaganje temelja 28. listopada 1643. i gradnju završio 20. studenog 1645. godine. Iz godine u godinu u procesijama se donose velike svijeće kao zavjetni darovi; natpisi na svijećama ukazuju na duboku starost mnogih procesija i široko područje odakle sve hodočasnici dolaze u Kevelaer. Jednostavna sveta kućica Hendricka Busmana preuređena je 1654. g. u današnju šesterokutnu Kapelu milosti (Gnadenkapelle), i to tako, da otvor poput kapije na sjevernom zidu omogućuje slobodan pogled na čudotvornu sliku za vrijeme hodočasničkog perioda. Posuda sa svjetiljkom na lijevoj strani oltara, koju nose tri goluba, označava svjetlo mira, koje je 1949. godine  zapaljeno u Lourdesu (Lurdu, Francuska) i preko Altöttinga (najveće marijansko svetište u južnoj Njemačkoj, Bavarskoj) doneseno u Kevelaer. Ta tri goluba simbol su triju svetišta Kraljice mira: Lurda, Altöttinga i Kevelaera. Zmija sikće na svjetlo; to je nama upozorenje: onu, koja je satrla zmiji glavu, trebamo ustrajnom molitvom zazivati u pomoć, kako bi se sačuvao mir. Marijina Bazilika (Marienbasilika) građena je od 1858. do 1864. godine.

Vjera ti je bitna? Pridruži nam se:

Svečana posveta bila je 3. srpnja 1864.  Toranj visok 91 metar završen je tek 1884. Bazilika je duga 70 metara, a široka 28 metara. Poprečna lađa duga je 36 metara, a široka 14 metara. Visina iznosi 22 metra. Od 1969. g. radi se na osposobljavanju i renoviranju unutrašnjosti bazilike. Kapela za ispovijedanje (Beichtkapelle) sagrađena je prema planovima kölnskog katedralnog graditelja Ignaza Statza 1857.-58. Prema sjevernoj strani dograđena je 1890. g. nova trolađna kapela za ispovijedanje. Prvobitne Stummelove slikarske radove u kapeli za ispovijedanje, koje je 1934. g. dopunio jedan slikar njegove škole, uništio je rat. Svećenički dvor (Priesterhaus) nasuprot Čudotvorne kapele sagradili su u njegovim počecima Oratorijanci 1647. godine. Kasnije je stalno proširivan. Iznad njegova ulaza i danas stoji natpis: Christo peregrinanti in terris – Kristu putniku na zemlji. Otvoren je svećenicima, koji ovamo dolaze kao hodočasnici. U dvoru su smješteni dušobrižnici župe Svete Marije, svećenici, zatim redovnička braća Sv. Petra Kanizija (kanizijanci), časne sestre i svi oni koji pomažu u dušobrižništvu hodočasnika. Od listopada do lipnja dvor služi kao kuća duhovnih vježbi za svećenike i vjernike. S izgradnjom Križnog puta (Kreuzweges) na rubu grada Kevelaera počelo se 1889. g. Kapelice pojedinih postaja završene su 1892. g. Križni put je 1934. g. bio podvrgnut temeljitoj obnovi. U novosagrađenom Marijinu parku našla je Marija Zaštitnica kao spomenik palim ratnicima dostojno mjesto.

Kao i prijašnjim desetljećima i stoljećima, tako je i danas jednostavno čudotvorno svetište „Tješiteljice Žalosnih“ (Consolatrix Afflictorum) u Kevelaeru cilj mnogobrojnih hodočasnika iz bliza i daleka, iz zemlje i inozemstva. U mnogostrukim nevoljama i brigama ovozemaljskoga života oni traže pomoć i utjehu kod one koju nam je Gospodin, dok je visio na križu, dao za Majku. Ovo su svetište posjetili blažena Majka Terezija i prije točno 25 godina blaženi Papa Ivan Pavao II. Hodočasnici dolaze ne samo iz sjeverne Njemačke, nego i iz obližnje Nizozemske, Belgije, Francuske… Svetište se nalazi u sjeverozapadnoj Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Nordrhein-Westfalen, u biskupiji Münster. Oko 800 tisuća hodočasnika godišnje posjeti ovo svetište. Ovo je svetište po veličini drugo marijansko svetište u Njemačkoj i u sjeverozapadnoj Europi. Hodočasnička godina započinje 1. svibnja, a završava 1. studenog. Budući da je ovo papinska bazilika, nekoliko puta u godini se dijeli i papinski blagoslov. Svakodnevno tijekom hodočasničke sezone je svečana hodočasnička sveta misa u Bazilici u 10 sati. Mogućnost za svetu ispovijed je svakodnevno od 9 do 12, te od 14.30 do 17.30 sati u kapeli ispovijedanja. U 15 sati u Bazilici je marijanska pobožnost i euharistijski blagoslov s Presvetim. Subotom navečer je procesija sa svijećama. Svakodnevno u 18 sati u Kapeli svijeća je čašćenje Blažene Djevice Marije u sjaju zapaljenih 150 zavjetnih svijeća. Prije nekoliko godina sagrađen je vanjski oltar koji je i natkriven u Forumu Pax Christi, a postavljene su okolo i postaje križnoga puta pa se zove i „mali križni put“, koji se svakodnevno moli nakon hodočasničke mise u 10 sati. U jesen je godišnje hodočašće Hrvata iz okolnih hrvatskih katoličkih misija. U svetištu danas djeluje šest sakristana, tri orguljaša, desetak svećenika, oko 150 ministranata, … Svake subote u 8 sati u Kapeli milosti je sveta misa za mir u svijetu.  Više o ovom hodočasničkom mjestu možete pronaći na internetskoj stranici svetišta.

Francisko Pavljuk