Za čelnicu građanske udruge “U ime obitelji” Željku Markić Božić je blagdan koji se slavi i provodi u obitelji.

– Jako se veselim obiteljskom okupljanju. Božićni blagdani prilika su da se svi vidimo, budemo zajedno, nadoknadimo što smo propustili, ispravimo što smo možda krivo napravili i u bliskosti i miru zahvalimo za sve blagoslove koje primamo – rekla je Markić za Večernji list, dodajući da je za nju “Božić blagdan koji nas podsjeća da u svakoj čovjekovoj stvarnosti postoji Svjetlo”.

– Božić je i prilika za solidarnost s onima kojima je teško – ne samo u Hrvatskoj već i u mnogim zemljama svijeta gdje svaki dan milijuni djece umiru od gladi. Izbjeglištvo kojem su bili izloženi Josip i Marija te siromaštvo u kojem je rođen Isus najbolji su podsjetnik za to da smo jedni odgovorni za druge. Ali i da kvalitetu života ponajprije određuju odnosi među ljudima – koliko su oni ispunjeni ljubavlju, mirom, poštovanjem i potporom, toliko kvalitetno i živimo.

Pokušala se prisjetiti koji joj se Božić najviše urezao u pamćenje.

– Božić koji sigurno nikad neću zaboraviti je onaj 1991. Provela sam ga na ratištu, radeći kao novinarka HRT-a, u Sisku. Sama sam tako željela. Bio je to prvi Božić nakon pada Vukovara i željela sam ga provesti onako kako ga je provodila većina mog naroda – na ratištu ili blizu njega. Pamtim ga po mladićima i muškarcima, običnim ljudima, koji su u rovovima, na položajima, branili svoje obitelji i domove, po požrtvovnim ljudima koji su bili spremni dati najvrednije što imaju – život – da bi bili slobodni. I po tome da Svjetlo Božića može rasvijetliti baš svaku stvarnost. Pa i onu ratnu. Svaki Božić nakon tog Božića nosim u srcu posebno sjećanje na žrtvu svih onih koji su pridonijeli da smo mi danas slobodni ljudi u slobodnoj zemlji. Tisuće mladih koji su se založili za svoje pravo da izravnom demokracijom, referendumom, sudjeluju u odlučivanju o zemlji u kojoj žive pokazali su da razumiju visoku cijenu kojom smo mi Hrvati platili svoju slobodu – kazala je Željka Markić za Večernji.