Uz pjev “Nut mislimo o tem danas, ki na križu umri za nas” započela je na Veliki četvrtak 29. ožujka u 22 sata cjelonoćna procesija “Za križem” na otoku Hvaru u kojoj su sudjelovali brojni otočani i tisuće hodočasnika iz brojnih srednjodalmatinskih gradova i mjesta. Ta jedinstvena procesija na otoku Hvaru održana je u noći s Velikoga četvrtka 29. na Veliki petak 30. ožujka te je završila ujutro u crkvama gdje je i započela.

“Za križem” je pokornička procesija, koju pripremaju i predvode bratovštine, a nastala je nakon čudesnoga događaja sa sv. Križićem, koji je 1510. godine proplakao u Hvaru nakon pobune koja se dogodila u tom gradu. U više od pet stoljeća dugoj pučkoj pobožnosti na tom otoku, sudjeluju stanovnici središnjega dijela i to vjernici iz župa Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska.

U središtu cjelonoćne procesije koja je dugačka gotovo 25 km i u trajanju od 8 sati je Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća koji su kao glazbeni dijalog pjevali izabrani pjevači – kantaduri koji prate procesije. Na čelu procesije bili su križonoše koji su nosili križ težak više od 10 kg, prekriven prozirnim crnim velom.

Procesija svake godine započinje točno u 22 sata kada šest povorki istovremeno kreće iz šest mjesta. Svaka procesija u sedam ujutro se vraća u polazište, a putem je predvodi križonoša koji nosi križ. Križonošu prate dvojica pratitelja, koji nose velike svijećnjake, te više odgovarača koji pjevaju Gospin plač. Prolazeći kroz svako od šest mjesta, koja su obuhvaćena procesijom, sudionici iskazuju pobožnosti u tamošnjim crkvama, gdje ih župnici ohrabruju.

Ivo Cagalj/PIXSELL

U procesiji “Za križem” iz svoje rodne župe u Svirčima, odakle je križ ponio Ivo Plenković, sudjelovao je i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u pratnji splitsko-dalmatinskoga župana Blaženka Bobana. “Lijepo je biti s obitelji, svim prijateljima, mještanima i posvetiti se promišljanjima uoči najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa”, poručio je premijer na početku pokorničke procesije.

Prvi pismeni zapis o procesiji datira od 16. veljače 1658. godine. Godine 2009. ova tradicija je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Kolika je važnost križonoše u hvarskoj procesiji najbolje svjedoči činjenica da u nekim obiteljima križonoša pripada već trećoj generaciji koja nosi raspelo u tim obiteljima.

Procesija “Za križem” samo 1944. godine nije održana na otoku zbog velikoga broja izbjeglih Hvarana u naletu agresije i rata, ali je održana u zbjegu, u El Shattu gdje su Hvarani za Drugoga svjetskog rata boravili u izbjegličkom kampu. Tada su izbjeglice u kampu podigle šest velikih šatora poput šest crkava, imenovali križonoše i održali procesiju.

Bitno.net | IKA