U Varaždinu počelo 43. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije

Priopćenje sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj donosimo u cijelosti:

Sjednica Vijeća HBK za život i obitelj održana je u petak 24. svibnja 2013. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu pod predsjedanjem krčkog biskupa mons. Valtera Župana koji je sjednicu sazvao slijedom objave Teza za nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona.

Na početku sjednice dr. Petar – Krešimir Hodžić, voditelj Ureda HBK za život i obitelj, izvijestio je vijećnike o aktualnim zbivanjima, a potom se razvila rasprava o spomenutim Tezama. Vijećnici su iznijeli svoje komentare i stručna mišljenja na temelju kojih su oblikovani zaključci.

Prije svega, uočeno je da i sami autori Teza priznaju kako ne postoji potrebna infrastruktura odnosno materijalni i ljudski resursi koji bi omogućili provedbu novog propisa što uvelike dovodi u pitanje i svrsishodnost njegova donošenja. Naime, to bi još više moglo otežati i usporiti funkcioniranje sustava u ova za brak i obitelj krizna vremena kada bi najviše napora i ulaganja trebalo uložiti u preventivno djelovanje te očuvanje braka i obitelji, a sve to, dakako, u interesu djece. Nažalost, to se iz teza ne može iščitati. Nadalje, prepoznati su propusti te sadržajne manjkavosti i nedorečenosti u Tezama, no o njima se teško očitovati bez uvida u cjeloviti tekst Nacrta prijedloga.

U drugom dijelu sjednice vijećnicima se obratio Marko Mišić iz Udruge „Franak“ koji je izložio svoju osobnu priču i situaciju u koju je dospio uzimajući kredit u švicarskim francima te u kakvu ga je zabludu dovela banka. Potvrdio je kako se oko 100.000 osoba nalazi u sličnoj ili još goroj situaciji koja razorno djeluje ne samo na njih osobno već i na njihove obitelji što se očituje u bračnim i obiteljskim krizama te pobolijevanju pa čak i samoubojstvima.

Potom je prof. dr. Ivan Lovrinović, stručni suradnik Udruge „Franak“, zorno prikazao slijed događanja od 2006. do danas iz bankarske i pravne perspektive te ukazao na neopravdane postupke banaka koji bi se mogli nazvati “makrolihva”. Progovorio je o dužničkom ropstvu u koju upadaju pojedinci i obitelji zahvaćene takvim stanjem i koje posljedice ima odugovlačenje sudskog procesa. Povezao je nemogućnost otplaćivanja kredita s ovrhama i deložacijama o kojima je u svojoj izjavi od 6. svibnja svoj stav iznijela i Komisija HBK Iustitia et pax.

Vijećnici su nakon uvida u stvarno stanje iznijeli svoju zabrinutost razvojem situacije u kojima neetični bankari ciljanim i unaprijed isplaniranim potezima preuzimaju glavnu riječ nad sudbinom pojedinca, obitelji te naposljetku i čitavog društva. Osobito su željeli iskazati svoju moralnu potporu svima onima koji su se, uzimajući kredite u švicarskim francima s ciljem rješavanja svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, našli u teškoj i često bezizlaznoj situaciji. Vijećnici su izrazili svoje nadanje da će se sudski proces u što skorijem roku privesti kraju kako bi obitelji zahvaćene ovim problemom što prije izašle iz nametnute krizne situacije. Promišljajući o mogućim rješenjima došlo se do zaključka kako je potrebna uspostava etičkih banaka koje će raditi u prilog obitelji kako bi one, kao osnovne jedinice društva, mogle biti funkcionalnije i tako davati čim veći doprinos društvu, a prije svega u rađanju djece koja su najvitalniji i najvažniji resurs društva.

Bitno.net